Financijski analitičar Hrvoje Japunčić za N1 je komentirao Vladine mjere zamrzavanja cijena energenata. "Činjenica je da je cijena plina imala visoke razine posljednjih tjedana, no prema podacima s referentnih burzi, likvidnost nije postojala kao takva. Možemo reći da je bilo puno špekulativnog utjecaja i posljedica trgovanja između onih koji su direktni proizvođači", rekao je.
Proizvođači, navodi Japunčić, imaju dva modela prodaje: "Kroz ugovor ili da potrošači kupuju plin od proizvođača, vezujući ga na kretanje na referentnim burzovnim mjestima. Mislim da je teško reći koja je maksimalna cijena. Moramo uzeti u obzir i razvoj ratne situacije, koja determinira kretanja na burzi", rekao je te dodao da na ovaj sektor utječu i prijedlozi zelene tranzicije.
"Moguće je da će zelena tranzicija usporiti jer je osnovna intencija bila da dio energije iz nuklearnih elektrana i iz plinskih izvora ostane u nekim segmentima. Vidjet ćemo hoće li Europa zbog novih dobavnih kanala usporiti sa zelenom tranzicijom. Moguće je i da od sljedeće godine rast i razvoj zelenih energija budu stavljeni u treću brzinu", rekao je.
'Ljudi zaduženi na razini INA-e pokušavali prodati plin po što većim cijenama'
Osvrnuo se i na sastanak ministara energetike u Bruxellesu. "Politika ograničavanja cijena ima utjecaj u kontekstu kretanja inflacije. Ipak, imamo situaciju da dio nafte gdje Europa donosi određene mjere, preko trećih zemalja nabavljaju količine nafte po specifičnim cijenama. Tu postoji velika kompleksnost. Nisam siguran da će Europa krenuti u tom smjeru u narednom periodu", rekao je.
Komentirao je i inačicu "Hrvatski plin u hrvatskim rukama", kojom se zabranjuje izvoz plina proizvedenog u Hrvatskoj. "Tu je i INA bila u istim okruženjima kao i mnogi drugi proizvođači u europskoj zajednici. Potrošači nisu htjeli potpisivati srednjoročne i dugoročne ugovore po određenom cijenama, nego su svoje nabavke usklađivali s kretanjem cijena na referentnim burzama. Mislim da su ljudi koji su bili zaduženi na razini INA-e pokušavali prodati plin po što većim cijenama. INA je također bila i jedan od predstavnika energetskih kompanija koje su snižavale istraživanja, razvoj i proizvodnju plina, poglavito zbog tematike zelene tranzicije. To je utjecalo na to da količina koja dolazi iz domaćih izvora znatno snižava", rekao je.
Navodi kako je u Hrvatskoj tijekom proteklih sedam godina provođena liberalizacija tržišta i pojavio se velik broj manjih dobavljača. "U tom kontekstu, svi su oni sudjelovali na tržištima i vezivali plin na burzovnim tržištima. Sada dolazi do velikih turbulencija. Bilo bi dobro da ostane veći broj ponuđača. Očekujem da će se cijene do 2024. vratiti prema razinama iz 2019. godine. Konkurencija je uvijek dobrodošla"; rekao je.