U ranom razdoblju školovanja još pokazuju zanimanje za
prirodoslovno-matematičko i znanstveno (STEM) područje, u
rezdoblju od četvrtog do osmog razreda osnovne škole taj interes
među hrvatskim učenicima postepeno pada.
Pad je najizraženiji nakon šestog razreda, podjednako među dječacima i djevojčicama, premda dječaci općenito pokazuju veću sklonost STEM području i toj skupini predmeta. No, u našem osnovnoškolskom sustavu još su živi stereotipi da su matematika, fizika, kemija i ostali STEM predmeti, kao i zanimanja vezana za to područje, primjereniji dječacima.To osobito misle izrazito školski uspješni dječaci i slabije uspješne djevojčice, ali isto tako i većina roditelja te, što je porazno, te velik dio učitelja, piše Slobodna Dalmacija.
STEM područje za razvoj hrvatskog gospodarstva od izuzetne je važnosti, prosvjetne vlasti pokušavaju zadnjih godina i posebnim stipendijama stimulirati mlade da upisuju te fakultete, međutim, stvarnost su ovi rezultati koji su predstavljeni na zagrebačkom Institutu Ive Pilara na konferenciji pod nazivom “Interesi učenika za STEM školsko područje, školska postignuća i interesi za STEM zanimanja”.
Konferencija je održana u sklopu JOBSTEM istraživačkog projekta koji financira Hrvatska zaklada za znanost, prvoga hrvatskog znanstveno recenziranog projekta u ovom području, a koji se bavi upravo pitanjima interesa osnovnoškolskih učenika za STEM školsko područje i STEM zanimanja.
U sklopu projekta provedeno je longitudinalno istraživanje u
kojemu je u protekle četiri godine praćeno oko dvije tisuće
učenika iz 16 osnovnih škola te su se ispitivala njihova
postignuća, vjerovanja o vlastitim kompetencijama te interes za
STEM područje.
Ispitani su i stavovi roditelja, a u projektu su sudjelovali
znanstvenici iz četiriju zemalja. Voditelj JOBSTEM projekta
je prof. dr. sc. Josip Burušić, znanstvenik s
Instituta Ive Pilara.
VEZANE VIJESTI
Projekt je, kaže Burušić, pokazao da interes za STEM područje s dolaskom učenika u više razrede osnovne škole pada, da prevladavaju stereotipi kada je riječ o spolu, ali također i da je slaba veza između interesa i postignuća, to jest da učenici većeg interesa za STEM predmete ne postižu nužno i bolje ocjene.
"Nismo se u projektu izravno bavili nastavom, ali indirektno smo
pokazali da je slaba veza između interesa i postignuća, što znači
da školsko ocjenjivanje i način iskazivanja postignuća očigledno
idu putem koji nije povezan sa zanimanjem za STEM
područje.
To je fenomen koji je u nas potrebno dobro razmotriti jer ako se
nastave ovi trendovi i ako se nastavi pad interesa, očigledno je
da nam u budućnosti prijeti potpuno tehnološko zaostajanje i
nedostatak obrazovanih ljudi iz toga područja", upozorava
Burušić.
Školsko područje STEM-a stoga se mora dovesti u vezu sa stvarnim
životom, kaže on, a ne da se nastava izvodi na nekoj akademskoj,
fakultetskoj razini “u kojoj su stručnjaci specijalizirani i
imaju nekakvu intrinsičnu motivaciju”. Djeca, pokazalo je
istraživanje, nemaju gotovo nikakvu predodžbu što pojedina
zanimanja rade, na primjer, što rade agronomi, kemijski
inženjeri, inženjeri tehnologije, to im je daleko i apstraktno.
Učenici, u osnovi, prave priličnu razliku između zanimanja unutar
tehnologije i inženjerstva nasuprot zanimanjima vezanima za
znanost i matematiku te, što je zanimljivo,
predmet tehničke kulture u osnovnoj školi slabo percipiraju
kao dio STEM-a.
"To je zanimljiv nalaz. Analizirali smo na koji način djeca doživljavaju to školsko područje. Tehnička kultura u školama, umjesto da pobuđuje zanimanje u djece organiziranjem nastave preko radionica, svladavanja različitih praktičnih, manualnih vještina, danas funkcionira prema nekoj čudnovatoj logici. Djeca nastavu fizike i kemije ne mogu ni na koji način dovesti u vezu s tehničkom kulturom", ističe Burušić za Slobodnu Dalmaciju.
Znanstvenici pozivaju na potrebu ranih intervencija koje će za cilj imati povećanje interesa za STEM područje od najranije dobi, a osobito među djevojčicama.
