Prosječna cijena proizvodnje poljoprivrednih proizvoda u Europskoj uniji porasla je za čak 30 posto između trećeg tromjesečja 2021. i trećeg tromjesečja 2022. za jednaku košaricu proizvoda. Posebno snažan rast cijena zabilježen je, među ostalima, i kod jaja.
Visoka cijena jaja svakoga dana iznova šokira kupce. "Je li realno ili nije, to mi ne znamo, ja to ustvari ne znam, ali znam da ih moram kupiti", rezignirano komentiraju kupci za HRT.
"Razumijem ih potpuno kad dođu i prigovaraju, jer svima nam je teško. Ali isto tako bi nas oni trebali razumjeti. Mi ne možemo besplatno proizvesti to jaje. I ove cijene sad što imam, to je najminimalnije što može biti. Ima tu da su neki pretjerali, ali ima i realnih cijena", kaže Jelica Jurković, vlasnica obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Hrana za njih, kukuruz, energenti", sve je poskupjelo i kaže da jedva održava proizvodnju.
Domaćih jaja je dovoljno
Hrvatska ima samo 66 registriranih objekata za proizvodnju jaja. Unatoč tomu, količina i uvoz nisu problem. Domaćih jaja u Hrvatskoj je dovoljno.
"Ostvarujemo nekih 93% samodostatnosti. Konkretno, to znači da smo u 2021. godini imali proizvodnju od nekih 730 i više milijuna jaja", kaže Igor Mikulić iz Hrvatske gospodarske komore, ŽK Osijek.
'Marže odletjele u nebo'
No čini se da većina novca kojeg kupci plaćaju odlazi trgovačkim centrima. "To nije dobro. Daleko je kvalitetnije i bolje ono jaje koje je uzgojeno na manjem prostoru gdje je manja koncentracija nesilica", kaže Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.
"Trgovačke marže odletjele su u nebo, a mnogi su shvatili da su cijene nerealne. Pogotovo zato što država subvencionira energente nekim proizvođačima. Ovakvu situaciju mogu riješiti samo - pametni kupci tihim bojkotom. Obiđite više trgovina, birajte domaće i s najnižom cijenom", dodaje Brlošić i poziva: "Pomozite onima malima jer osim što su ugroženi inflacijom, oni veliki gotovo su ih istisnuli s tržišta."
"Naći deset komada za manje od dva eura postalo je gotovo nemoguće. No, zato su jaja bolje kvalitete i skuplja od tri eura. Nerazmjer između proizvođačke cijene i one na policama trgovačkih lanaca itekako je vidljiv", tvrdi Matija Brlošić.
"Tko je sada tu zaradio, jesu li su to jedino trgovački lanci, imaju li neko opravdanje o tako visokim cijenama, to se trenutno ne zna. Bilo bi jako dobro kad bi barem 60% te cijene imao proizvođač koji je tamo u maloprodaji", kaže Brlošić.
