Predsjednik poljoprivredne komore Mladen Jakopović komentirao je za N1 povećanje cijena artikala i koliko je Hrvatska zapravo samodostatna u proizvodnji.
"Po Eurostatovim cijenama se dobro vidi tko zapravo diže cijene, na toj listi su su proizvođači pića i hrane, u drugoj koloni su maloprodajne cijene trgovaca i u trećoj koloni stoji inflacija. Prosjek EU-a je takav da su proizvođači morali dići cijene za 2,3, posto u odnosu na trgovce, a kod da nas je obrnuta situacija. Trgovci su digli cijene za 2,3, posto u odnosu na proizvođače. To jasno pokazuje gdje je problem i čega se trebamo bojati", rekao je Jakopović.
'Vlada mora s ministarstvom to malo oštrije staviti na stol'
Kaže kako je problem u stranim trgovačkim lancima jer dok se domaći trgovački lanci uredno odazivaju na sastanke, strani lanci pošalju ljude koji o ničem ne odlučuju.
"Svi kao potrošači se moramo zapitati kamo idemo kupovati. Zapravo nema nikakvog razloga za to poskupljenje. Rješenje je to da moramo mijenjati svoje potrošačke navike. Mislim da je ključno u ovom trenutku Ministarstvo financija, on imaju mehanizme kojima mogu multinacionalne kompanije staviti pod kontrolu. Vlada mora s Ministarstvom financija to malo oštrije staviti na stol. Najviše su rasle cijene ambalaže, a pogotovo one koje nema u EU-u, tu se vidi najveći skok cijena."
'Nema razloga za dizanje cijena'
Eurostatova statistika pokazuje da je puno manje rasla proizvođačka cijena nego trgovačka.
"Ne vidim razloga zašto bi sad trgovci još trebali dizati cijenu? Nema razloga za to. Moramo malo više ispromovirati domaću proizvodnju i što više kupovati domaće proizvode. Ako imate u novčaniku samo 50 eura, naravno da ćete morati odabrati koje proizvode kupiti, međutim što su cijene više izložene prema van, one ne mogu rasti nego samo padati jer to je zdrava otvorena konkurencija", rekao je te dodao:
"Jaja su jedan od fenomena koji se dogodio. Dva su razloga za to. Jedan je ptičja gripa koja brani držanje peradi na otvorenom, a drugo je dizanje standarda, sve više je podnog uzgoja, a ne kaveznog. Tu se možda dogodio mali dodatni skok u Hrvatskoj koji je veći nego u Europi, ali tu se radi od dva ili tri posto. I cijena peradi je skočila pa se malo smirila, a što se tiče junadi, naša proizvodnja uglavnom završava u izvozu. Cijene u trgovačkim lancima su niže nego proizvođačke cijene. Isto je s maslinovim uljem ako se mogu dobiti veće cijene. Tu se radi o kupovnoj moći, a tu je problem kupovne moći hrvatskog potrošača."
