Premijerki Jadranki Kosor posljednjih se mjeseci prikupilo previše negativnih poteza, kozmetičke mjere za oporavak gospodarstva koje je pompozno najavljivala nisu dale nikakve rezultate, što su joj brojni kritičari prognozirali odmah nakon što ih je uvodila, kriza se samo pogoršavala, a interesne skupine kojima je došla na udar bile su sve brojnije. Osim od sindikata, kritike su sve glasnije stizale i od poslodavaca, a neformalni ekonomski savjetnici javno su je prozivali da nema snage za nepopularne poteze. Posljednji bolni udarac zadao je ugledni guverner Željko Rohatinski dijagnozom da Hrvatska samo preživljava te da se krizi uz postojeću vladinu politiku ne nazire skori kraj.
Uslijedila su tri važna sukoba iz kojih premijerka Kosor nije izvukla pobjedu. Najprije je nepoznat netko objavio Registar branitelja. Kosor je krivo procijenila raspoloženje javnosti te političkih saveznika i protivnika pa je sa svojom strankom i pojedinim udrugama branitelja ostala usamljena u argumentaciji kako on i dalje mora ostati tajan. Sve to popraćeno je agresivnim progonom onih na koje su represivni organi posumnjali da imaju bilo kakve veze s objavom registra.
Potom je Kosor otišla na Plitvice i paket mjera za poticanje turizma kao i predstavljanje planova za predstojeću turističku sezonu zasjenila potpuno bespotrebnom primjedbom o seksizmu u promotivnom spotu. Umjesto odobravanja, dobila je potporu aktivistica za prava žena i podsmijeh javnosti jer se u teškim vremenima bavi guzom jedne manekenke.
Treći sukob otvorila je s predsjednikom Ivom Josipovićem oko pitanja izražavanja žaljenja za pogrešnu politiku Hrvatske u ratnim događanjima u Bosni i Hercegovini. Sazvala je predsjedništvo HDZ-a i bivše premijere kako bi osnažila osudu Josipovićeva istupa, ali predsjednik je dobio puno važniju potporu, onu međunarodne zajednice i javnosti. Tako osnažen, predsjednik je sukob zaoštrio do kraja zahtjevom da ga pokuša opozvati u parlamentu ako misli da je prekršio Ustav ili da podnese ostavku ako u tome ne uspije. Kosor se morala povući i pojašnjavati kako nije spominjala opoziv.
Niz loših ekonomskih mjera i pogrešno odabranih bitaka premijerku Kosor opasno je srozao na ljestvicama popularnosti. Većina istraživanja javnog mišljenja pokazala su da izbore u ovom trenutku ne bi dobila, no još gori podatak od toga je procjena birača da Vlada koju vodi nema snage za veći zaokret i izvlačenje zemlje iz krize (postotak birača koji u Vladu ne vjeruju kreće se, ovisno o istraživanju, između 60 i 70 posto).
Kao i obično, premijerka se primila problema koje je lakše riješiti. Nakon što se vrlo uspješno i djelotvorno riješila nepoćudne golišave guze iz spota za turističku promociju Hrvatske, krenula je, naime, u spašavanje vlastitog poljuljanog rejtinga i njoj puno vrjednije guze, one vlastite, premijerske.
Tako smo dobili jednosatnu prezentaciju vladinog programa čiji je nositelj sama premijerka, s tim da niti jedna od niza pobrojenih mjera ne stupa na snagu odmah, niti za mjesec dana, već se kao najkonkretniji rok provedbe spominje tek kraj godine.
Što ćemo u prilično bezizlaznoj situaciji raditi od travnja do tog famoznog kraja godine i zbog čega Vladi trebalo gotovo osam mjeseci da predloži mjere koje su drugi predlagali mjesecima ostalo je potpuno nejasno. To kašnjenje u određenoj mjeri moglo bi se shvatiti da je Kosor Vladu preuzela kao potpuni autsajder i dovela novu garnituru u Banske dvore, ali budući da je ona i u prethodnoj Vladi bila ni manje ni više nego potpredsjednica i prva do Ive Sanadera nikakvog opravdanja za to nema. Jedino objašnjenje koje se nameće je to da je Kosor odlučila uživati u popularnosti dobivenoj nakon odlaska omraženog premijera. Sada kada se ta malo čime zaslužena popularnost istopila vrijeme je za akciju.
Čuvenih nikad provedenih deset antirecesijskih mjera koje je mjesecima donosio bivši premijer Ivo Sanader, zamijenio je u ponedjeljak Program gospodarskog oporavka Jadranke Kosor. Isto kao što su se ekonomski analitičari upinjali analizirati Sanaderov program, tako se sada trude pojasniti domete i moguće učinke mjera Jadranke Kosor za koje još nisu sigurni ni kada, ni kako, ni hoće li se uopće provesti.
Koliko drži do tih analiza premijerka je pokazala predstavljajući svoj program za oporavak kada je, vrijeđajući inteligenciju prosječnog poreznog obveznika, kao jednu od mjera prezentirala ukidanje omraženog harača. Dakle, ista ona Jadranka Kosor koja nam je uvela harač u sklopu antirecesijskih mjera sada ga u sklopu mjera za oporavak ukida. Logika u tim objašnjenjima dakako u potpunosti izostaje, ali premijerka računa da joj ljudi, od neviđene sreće što im vlada ukida jedan mali dio lupanja po džepu, neće zamjeriti detalje. A vrag je upravo u tim detaljima koji govore kako je od uvođenja kriznog poreza u kolovozu prošle godine 70 tisuća ljudi ostalo bez posla, da su se i vanjski i unutarnji dug države vrtoglavo povećali te da je nelikvidnost dosegla davno zaboravljene razmjere.
Dakle, odavno je bilo vrijeme za radikalni zaokret i puno opsežnije mjere od onih koje je Kosor predstavila u ponedjeljak i vjerojatno ne postoji nitko u ovoj državi tko ne bi želio povjerovati da će one, čak i u ovom blažem obliku, donijeti početak oporavka.
Premijerka Kosor njima se, naime, bori za ostanak na vlasti, ali za ostale ulog je mnogo veći. Golemoj većini poduzetnika i građana o uspjehu Programa za oporavak gospodarstva ovisi gola egzistencija pa je još zlokobnija skepsa s kojom je od strane stručne i političke javnosti dočekan novi Vladin program.
