Tragedija u obiteljskom domu za starije osobe u Andraševcu pokrenula je lavinu prijava inspekcijama zbog pretrpanih privatnih domova, premalog broja zaposlenih u njima i drugih nepravilnosti, a državu, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, stavilo pred zahtjevnu zadaću da se pitanje nadzora privatnih domova mnogo bolje riješi.
Istovremeno, državni domovi pod strogim su nadzorom, koji se
provodi i bez prijava. Jer, dok je dom u Andraševcu imao dozvolu
samo za jedan objekt i smještaj tek 13 korisnika, a radio je u
tri objekta i u njih smjestio čak 47 korisnika, Dom za starije i
nemoćne u Đakovu, jedan od 46 decentraliziranih domova u
Hrvatskoj, a osnivač mu je, kao i domovima u Osijeku i Belom
Manastiru, Osječko-baranjska županija, ima stalne nadzore.
Njegova ravnateljica Branka Barna u razgovoru za
Glas Slavonije otvoreno priznaje, itekako to podržava: ''Smatram
da je sav taj nadzor potreban. Jer osjećam se odgovornom za
živote korisnika i radnika, a da i ja pritom mirno spavam. Moramo
imati razne propise, akte, ispitivanja - od ispravnosti utičnica,
svjetala, opreme, davanja hrane i vode na analizu i drugo. Vrlo
često nam dolaze inspektori i to je dobro''.
Dom u Đakovu ima 240 korisnika i 78 zaposlenih, a resorna
ministrica Vesna Bedeković prilikom svog posjeta
toj ustanovi u ponedjeljak ocijenila ga je svijetlim primjerom
kvalitetnog smještaja i skrbi o korisnicima, kao i primjerom
suradnje. Zbog dosadašnjeg potpunog disbalansa nadziranja i
drugih praksi između javnih i privatnih domova za starije
Bedeković najavljuje strože kontrole i kazne, odnosno
izjednačavanje kriterija u privatnim i javnim ustanovama za
smještaj starijih, ali i druge novosti u novom zakonu o
socijalnoj skrbi i podzakonskim aktima.
''Prvi i najvažniji korak bit će ujednačavanje kriterija u
Pravilniku o minimalnim uvjetima za pružatelje socijalnih usluga.
Nadalje, tu je podizanje kvalitete pružanja tih usluga. Već smo
pojačali inspekcijski nadzor kako bismo u što kraćem roku
ispravili nepravilnosti, oduzeli mogućnost pružanja te usluge
onima koji ne poštuju uvjete'', kaže ministrica.
Nadzori nakon tragedije u Zagorju najčešće upućuju, ističe
Bedeković, na prekobrojnost osoba u domovima u odnosu prema
izdanim dozvolama. Novost je da bi privatne domove ubuduće
trebale pratiti i inspekcijama prijavljivati županije.
''Još razmatramo sve mogućnosti, svakako će županije biti
uključene, jer one izdaju rješenja za rad tih domova. Uključit
ćemo ih na razini na kojoj one to mogu, a to je praćenje, jer one
su te koje na svom terenu najbolje poznaju situaciju. Naći ćemo
najbolji mogući način da se u suradnji županija i nacionalne
razine ovaj problem nedostatnog nadzora novim zakonom riješi'',
kaže Bedeković.
Izmjena zakona očekuje se u prvom kvartalu ove godine, ubrzo
slijedi javno savjetovanje. Mijenjat će se i pravilnici, jer cilj
je izjednačiti kriterije, no još se traži model kako to
provesti.
U Osječko-baranjskoj županiji tri su doma kojima je ona osnivač,
sa 770 korisnika, a tu je i 41 privatni dom. Župan Ivan
Anušić rad triju domova čiji je Županija osnivač
ocjenjuje vrlo kvalitetnim: ''Razina sigurnosti i organizacije u
njima je odlična, mi smo zadovoljni''.
Na najave da će dio odgovornosti, obveza, kada je riječ o
privatnim domovima, biti prebačen na županije, Anušić odvraća:
"Ako zakon tako kaže, mi smo spremni, moramo to odraditi. Nadam
se da će onda i Vlada i Ministarstvo naći sredstva i dati nam
legitimitet i odriješene ruke. U našoj županiji 41 je privatni
dom, to nije mali broj, tu zasigurno ima svašta. Nije to
jednostavno, samo prebaciti na županiju, treba prebaciti sredstva
kojima će županije to organizirati, jer praćenje trebaju
provoditi stručni ljudi, a takvih za to nemamo".
