Kako bi privukli čim više birača političari su platili oglase koji se na društvenim mrežama i danas uredno objavljuju. Vjerojatno strepe od male izlaznosti, jer interes za izbore stalno pada.
Sve manja izlaznost građana na izbore
Na parlamentarnim izborima 2015. godine izlasnost je, kako javlja RTL, bila 61 posto, no već sljedeće godine na izvanrednim izborima izazlaznost je pala za gotovo 10 posto.
Znaju li građani uopće koga biraju i koliko će na izlaznost utjecati nedavni izvanredni parlamentarni izbori?
'Građani znaju itekako dobro koga biraju. Koliko to utječe na njihov život, to puno manje znaju, i to utječe na njihovu izlaznost. Medijski je teško pratiti tih 556 gradova i općina, zato možda i imamo dojam da se ništa ne događa', objašnjava politički analitičar Ivan Relković.
Novinari će sutra pratiti rezultate iz minute u minutu, a prvi se očekuju u 21 sat.
Kazne za kršenje izborne šutnje - nisu male
'S obzirom da imamo najmanje četiri vrste izbora, a to je najmanji broj, jer negdje ima i pet ako se biraju zamjenik gradonačelnika, načelnik ili župan iz reda nacionalnih manjina. Negdje ih ima i više gdje su izbori za mjesnu samoupravu. Rezultati će se sporije obrađivati', objasnila je Vesna Fabijančić-Križanić, potpredsjednica DIP-a
U ponoć je počela izborna šutnja, a DIP je pristiglo nekoliko desetaka pritužbi uglavnom zbog sponzoriranih oglasa na društvenim mrežama.
'Na lokalnim izborima postoje sankcije zbog kršenja izborne šutnje. Za fizičku osobu je to tri tisuće kuna, za sudionika, odnosno kandidata na izborima je to između 10 i 30 tisuća kuna, a za pravnu osobu između 100 do 500 tisuća kuna. Sankcije su visoke', naglašava predsjednica DIP-a.
Birališta se otvaraju u sedam sati ujutro, a po prvi put glasa 25 državljana drugih zemalja EU. Ne mogu birati izvršnu vlast, ali imaju pravo birati i biti birani u općinska, gradska vijeća i županijske skupštine na području gdje imaju prebivalište.
