ZAGREB - Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je istaknuo da će se do 1. travnja razriješiti problematika vezana oko potpisivanja ugovora o isporuci plina između Hrvatske elektroprivrede (HEP) i Ine o isporuci plina kućanstvima.
"Do 1. travnja će ta problematika biti razriješena i to jedino što je bitno znati u ovom trenutku", odgovorio je ministar novinarima ispred Banskih dvora, prije užeg kabineta Vlade.
"Nema tu nikakve specijalne kolizije. Radi se o odluci koja će biti realizirana i riješena do 1. travnja i to je najvažnije za znati hrvatskim građanima i poduzetnicima", istaknuo je Marić, koji je i jedini član Skupštine HEP-a.
Na upit novinara kako će prisiliti Nadzorni odbor da odobri Upravi potpisivanje tog ugovora, Marić je rekao: "Nema nikakvih prisila, sve je u okviru i propisa i akata".
Poslijepodne se oglasio i HEP reagirajući na neke novinske napise prema kojima je odbio potpisati ugovor s Inom.
"Netočna je tvrdnja da je HEP odbio potpisati s INA-om ugovor o isporuci plina za potrebe opskrbljivača koji obavljaju javnu uslugu opskrbe plinom kućanstava. U tijeku su uobičajeni pregovori s INA-om oko tehničkih dijelova ugovora koji nisu vezani uz cijenu plina, s ciljem potpisivanja ugovora u predviđenom roku", stoji u priopćenju.
Osvrnuo se ministar i na to je li taj ugovor potencijalno štetan za HEP, kazavši da izračune i realizacije iz HEP-a treba uzeti u obzir i analizirati. "Ali mislim da smo malo požurili s time da je to možda nešto štetno. Dajte nam još par dana, sve će se vidjeti do 1. travnja", naveo je Marić.
Na upit kad bi mogao stupiti na snagu zakon o oprostu dugova blokiranim građanima, Marić je ponovio da je to jedna od stvari koje se pripremaju u Ministarstvu financija. "To je između ostalog i dio programa Vlade, u kojem smo, između ostalog, rekli da ćemo se baviti problematikom blokiranih i probati naći jedno sustavno rješenje", rekao je ministar.
Dodao je da će u to uključiti i struku i sve raspoložive resurse kako bi se našlo jedno pravo, sustavno rješenje o tom problematici.
"Govorimo o 328 tisuća naših građana, naravno da tu ima jako različitih elemenata i sudbina. Ukupni dug od preko 41 milijardu kuna sigurno nije jedinstven i jednostavan. Država je tu čak i relativno i apsolutno manji dio u cijelom kvantumu. Naravno ima i financijske industrije, dakle banaka, osiguravatelja, kartičara, leasinga, ima i naših telekoma i sl. Zagovarat ćemo jedno pravo, sustavno rješenje, a o detaljima je u ovom trenutku prerano reći. Sigurno ćemo na tom poslu raditi po sličnom principu kao što smo radili i poreznu reformu, dakle oformiti jedno tijelo, uključiti struku, čuti različita mišljenja i sigurno tražiti jedno sustavno rješenje", istaknuo je.
Kazao je da je rok za zakonski prijedlog ova godina.
Na upit je li slična mjera prošle (Milanovićeve) vlade bila dobra, rekao je da tada nije bio u poziciji da zna sve detalje o tome. "Mogu govoriti samo što ova Vlada predlaže, a predlaže sustavno i cjelovito rješenje, da probamo naći način kojim ćemo i aktualnu problematiku riješiti, ali i doskočiti da se takvi pojavni oblici što manje događaju, odnosno da nema novog kumuliranja blokiranih", rekao je ministar financija.
Rekao je i da će se o tome razgovarati i s Bruxellesom. "Uvijek kada govorimo o problematici blokiranih, uvijek je pitanje i kakva je poruka i koje su reperkusije. Znate da ja kao ministar financija i po pitanju poreznih i svih ostalih obveznih davanja prema državi imam nultu stopu tolerancije prema bilo kakvim evazijama, poreznim prijevarama i slično", istaknuo je.
