Delta soj koronavirusa ubrzano se širi Europom, pa čak i u zemljama koje imaju velik broj cijepljenih, poput Velike Britanije i Nizozemske. Neki znanstvenici smatraju da imamo četvrti val, a naš molekularni biolog Ivan Đikić drži da još uvijek nemamo kolektivni imunitet.
"Nismo još uvijek procijepili dovoljan broj građana, nemamo kolektivni imunitet i dok god bude oko 40-50 posto ljudi koji su necijepljeni, među njima će se nove varijante širiti. Pošto se šire jako brzo, taj broj novozaraženih i raste brzo. Nove varijante i novi sojevi virusa stvaraju se većinom kod necijepljenih i to je opsežna znanstvena studija pokazala. Ako kod cijepljenih dođe do zaraze i blažih simptoma, kod njih se ne stvaraju nove opasnije brzoširuće varijante virusa. Cilj je procijepiti što veći broj ljudi da se smanji broj novih varijanti, rekao je Đikić u HRT-ovoj emisiji Studio 4.
Naglasio je da sva cjepiva štite protiv smrtnosti u sličnom postotku, odnosno oko 95, pa čak i 100 posto. Dodaje da su to pokazale različite studije.
"Razlika postoji u načinu primjene, brzini davanja, zaštiti od prijenosa zaraze i prihvaćanju virusa iako ste cijepljeni. Kod AstraZenece i J&J je bilo između 50 i maksimalno 74 posto. Glasnička RNK cjepiva, Pfizer, Moderna su imali 94-95 posto i to je dosta velika razlika u fazi kada želimo zaštititi populaciju. Sva cjepiva imaju zaštitnu djelotvornost. Ljudi imaju pravo izbora, pogotovo kod žena ili mladih", pojasnio je.
Što nam rade virusi
Đikić je istaknuo da svaki virus može izazvati tešku kliničku sliku. Pojasnio je i što virusi rade u našem organizmu.
"Uzrokuju brzu, ali nevidljivu upalnu reakciju. Nakon toga dolazi do tzv. citokinskog šoka i tada više nije bitno koji virus imate u tijelu, vaše tijelo reagira na oluju u organizmu i tada može doći do teškog oštećenja pluća i smrtnosti. Za delta i alfa varijantu poznato je da ne uzrokuju same po sebi teže simptome, ali kod njih je važno da čovjek može primiti puno veću dozu titar virusa u jedno trenutku. Kada imate u tijelu više virusa, on uzrokuje bržu i veću reakciju", pojasnio je Đikić.
Navodi kako je velika razlika u zaštiti ako se netko cijepio samo jednom ili s obje doze. Naime, kod jedne doze, zaštita od virusa je između 30 i 40 posto, dok je s obje ona između 90 i 100 posto.
"Treba motivirati sve koji su cijepljeni jednom dozom da se potpuno zaštite. Osobe koje su preboljele bolest, a nisu nikad registrirane, su sada u dilemi. Te osobe imaju izbor, mogu u trenutku uzeti samo jednu dozu, jer je to preporučeno. Na taj način imunološki odgovor je dosta visok, kao da ste dva puta cijepljeni. Moja preporuka je da se cijepi prvom dozom, pričeka i onda vidi koliki je titar i tek onda se na jesen ili zimu razmatra druga doza, rekao je Đikić.
Zaštita ne traje kod svih jednako
Zaštita nakon cijepljenja, pojasnio je, ne traje kod svih ljudi jednako. "Zaštita traje između šest do osam mjeseci, u manjem broju kod 10 posto ljudi to je između šest do dva ili tri mjeseca, a u ovih drugih 5-10 posto imate nekoliko godina pa čak i do kraja života zbog toga što u našem organizmu budu sačuvane te memorijske stanice koje se mogu aktivirati i nakon pet godina i stvoriti istu vrstu protutijela na isti antigen", objasnio je naš molekularni biolog te dodao da struka treba odlučiti o uvođenju treće doze.
"Ne vidi se opasnost za sada, ali smatram se da odobravanje boosting doza nije opravdano. Vjerujem da će se pričekati do jeseni, napraviti testove i onda će struka donijeti pravorijek. Ako se odobri, vjerujem da će boosting doze biti ono što će nam pomoći, pogotovo u rizičnim populacijama. Moramo biti svjesni da u najrizičnijoj populaciji, osobama od 70 i 80 godina, još uvijek u zemljama, čak i u Hrvatskoj, nije cijepljeno dovoljno ljudi. Govorimo o 60-70 posto, trebamo se fokusirati na te ljude da bi ih zaštitili", poručio je naš znanstvenik.
Poruka Hrvatskoj
Opisao je kakva je situacija u Njemačkoj, gdje živi i radi. "S jedne strane Njemačka može biti ponosna na to koliko je zaštićeno života, gospodarstvo napreduje i ne postoji ogromni gubitak, broj umrlih na 100.000 stanovnika je mali s obzirom na druge zemlje, ali istina jest da su ljudi umorni zbog mjera zatvaranja i nemogućnosti kretanja. Rekao bih da su voljni da odemo u drugu fazu, fazu ponašanja da znamo kako kontrolirati virus, a u isto vrijeme da možemo imati normalniji život. Do kraja godine u Njemačkoj će se dosta testirati, znat ćemo gdje su virusi, bit će blaže mjere, cilj je do kraja ljeta cijepiti preko 70 posto ljudi. Njemačka će biti u stabilnom stanju u kojem možemo kontrolirati virus i živjeti normalnije, rekao je te poslao poruku Hrvatskoj.
"Za Hrvatsku je važno da većina građana i dalje bude odgovorna i oprezna, da se ne ulazi u određeni rizik, a to je puštanje turista koji nisu cijepljeni i testirani, da imamo distancu, da se ne okupljamo u velikom broju u zatvorenim prostorima... Druga stvar, treba povećati postotak cijepljenih, treba raditi na specifičnim grupama. Kampanja za cijepljenje je dosta bila slaba, uniformna, bez entuzijazma. Vjerujem da se to može poboljšati. Treba raditi kontinuirano - znanstvenici, javni djelatnici, sportaši i umjetnici trebaju biti primjer građanima i objasniti zašto je neophodno zaštititi sebe i društvo te gospodarstvo", zaključio je znanstvenik Đikić.
