Komunikacijski i IT stručnjak Marko Rakar u Otvorenom uvodniku RTL.hr-a donosi svoj pogled na pad Facebooka, WhatsAppa i Instagram koji se dogodio prošloga ponedjeljka.
I dok nam je gotovo šesterosatni pad Facebooka, WhatsAppa i Instagrama prošloga ponedjeljka svježe u sjećanju, vrijedi se prisjetiti da ni Facebook, kao uostalom i bilo koji drugi veliki pružatelji mnogobrojnih Internet servisa nisu imuni na greške. Iako se šest sati čini puno, čisto da stavimo u perspektivu i podsjetimo, isti taj Facebook je prije dvije godine „pao“ na čak četrnaest sati za svih svojih 2.3 milijarde korisnika koliko ih je tada bilo aktivno na platformi, tih četrnaest sati predstavlja puni dan a svejedno se danas malo tko sjeća tog velikog ispada s mreže. Iako smo možda bili nezadovoljni nedostupnošću društvenih mreža, prethodni padovi nas uče da ih se vrlo brzo više nećemo sjećati.
Iako se na prvi pogled čini kako nije bilo neke pretjerane štete od šestosatne pauze ovog gotovo pa monopoliste društvenih mreža, ipak treba reći da je konkretne štete bilo. Ona najzvučnija je svakako, barem privremeno proklizavanje Facebookove dionice od impresivnih 5%, što se na bogatstvu Marka Zuckerberga odrazilo s 5.9 milijardi dolara minusa (što je otprilike dvomjesečni BDP cijele Hrvatske). Šteta u prihodima za sam Facebook je daleko manja i procjenjuje se na otprilike 65 milijuna dolara smanjenog prihoda od oglašavanja.
Šteta ne staje samo ovdje, WhatsApp platforma se od prošle godine koristi u Indiji kako bi mali trgovci dobili poruku o izvršenom plaćanju kroz sustav unificiranog sučelja za plaćanje tzv. UPI-ja (Indija je pojedinačno najveće tržište za WhatsApp s više od pola milijarde korisnika) pa su deseci tisuća korisnika ostali bez svoje potvrde za plaćanje ili nemogućnosti da dokažu da su nešto stvarno i kupili, što se onda kaskadno odmah odrazilo i na cijeli niz servisa za dostavu robe ili hrane.
Vrijedi se podsjetiti da postoji i cijeli niz drugih servisa koji omogućavaju da se na njih prijavite korištenjem Facebookovih korisničkih podataka, primjerice za komentiranje na mnogobrojnim portalima ali i recimo za ulogiranje na iznimno popularni servis za video konferencije Zoom. I na kraju, tu je svakako cijela vojska neimenovanih influencera koji nisu mogli odraditi svoj dio posla, kao i ogromna količina malih online i fizičkih trgovaca koji nisu mogli prenijeti svoju poruku i ponudu krajnjim korisnicima.
Koliko je „lojalnost“ brandu krhka, najbolje govori podatak da je tijekom nedostupnosti WhatsAppa više od sedamdeset milijuna „izbjeglica“ preuzelo Telegram aplikaciju koja je pritom skočila za više od 50 mjesta na ljestvici najpopularnijih aplikacija na Apple i Googleovom app storeu. Signal, kao još jedna od alternativa popularnom WhatsAppu nije precizirala koliko je novih korisnika stekla u tih šest sati iako kažu da se radi o milijunima (ja iz prve ruke mogu potvrditi kako je moj Signal kojeg koristim za komunikaciju s malim brojem ljudi odjednom živnuo tijekom tog za WhatsApp kobnog popodneva i večeri).
Egzodus korisnika s nedostupnog Facebooka, WhatsAppa i Instagrama tijekom ponedjeljka dovela je do drastičnog povećanja Internet prometa prema drugim društvenim mrežama, pa su tako primijećena usporavanja i na drugim velikim platformama poput Tik Toka ili Snapchata, a čak je i svjetski popularni Netflix koji svaki dan konzumira impresivnih 15% ukupnog svjetskog prometa interneta, zabilježio mjerljiv porast korištenja svoje platforme. Zabava se ipak uglavnom prelila na Twitter, koji je bio preplavljen nizom mnogobrojnih šala, memeova ali i teorija što se u stvari događa s Facebookom i kako je uopće moguće da stotine tisuća servera odjednom samo „nestane“ s interneta.
Iako ne treba očekivati da će ovotjedna nedostupnost Facebooka imati trajne posljedice na broj korisnika ili burzovne rezultate, vrijedi konstatirati kako su i veća carstva od Facebooka ponekad padala od niza malenih udaraca, a ovo je svakako jedan od njih. Facebookova veličina je ujedno i njegova slabost pa se tako želja da se usko integriraju Facebookovi servisi, a osobito Messenger, WhatsApp i Instagram pokazala kao loše rješenje jer kada padne jedan od servisa padaju svi, što se do prije koju godinu ne bi dogodilo.
Osim toga, način na koji su njihovi dana centri međusobno povezani su ih učinili ranjivim na ovakvu pogrešku. Nadajmo se samo da će Facebook (ali i ostali) naučiti kako bolje graditi svoje servise i interne mreže na način da ako i dođe do ispada pojedinih dijelova njihove ili internet mreže, ostatak sustava može i dalje nesmetano raditi.
Iz svega možemo zaključiti kako će tehnologija i ubuduće povremeno odbijati poslušnost, realno je očekivati kako će se različiti oblika ispada interneta ili pojedinih servisa događati i u budućnosti – pitanje je samo koliko će vremena trebati za popravak. Dobro je dok se ovakve greške događaju pružateljima nekih, u biti, zabavnih servisa, no posljedice će biti neusporedivo veće ako se one dogode nekim globalnim logističarima, kao što se dogodilo Danskom Maersku 2018. godine ili recimo ovoga svibnja Američkom Colonial naftovodu.
Dapače, kada je tehnologija u pitanju, treba se podsjetiti Douglasa Adamsa koji je davno mudro zaključio kako je najvažnija razlika između stroja koji se može pokvariti i stroja kojeg je nemoguće pokvariti uglavnom u tome da kada se stroj kojeg je nemoguće pokvariti doista i pokvari – tada ga je najčešće jako teško ili nemoguće popraviti. Facebook je svoju mrežu servisa sagradio na način da ju je nemoguće srušiti, pa nije veliko iznenađenje da je kvar bilo jako teško popraviti.
