Povodom Svjetskog dana glazbe, iz Hrvatske diskografske udruge (HDU) u petak su objavili rezultate istraživanja o navikama slušanja glazbe među mladima prema kojima oni glazbi posvećuju i do nekoliko sati dnevno.
Istraživanje je u lipnju provela Hrvatska diskografska udruga u suradnji s portalom Studentski.hr te Udrugom za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava (ZAPRAF).
U anketi su sudjelovali mladi od 15 do 30 godina, a najveći broj njih, više od 70 posto iz skupine je od 19 do 24 godine.
Uvid u navike slušanja glazbe kod mladih
Anketa je provedena kako bi se dobio uvid u navike slušanja glazbe kod mladih te su im postavljena pitanja koja se dotiču poznavanja ključnih pojmova o autorskom pravu, načina informiranja o glazbi, navika slušanja glazbe, korištenja digitalnih glazbenih servisa i slično.
Anketa je pokazala da je gotovo 90 posto mladih svjesno pojma autorskog prava te ga podjednako poznaje i u praksi, što predstavlja pozitivan rezultat za sve kreativne stvaratelje u Hrvatskoj, dok pojam intelektualnog vlasništva poznaje njih 67 posto.
Najviše mladih sluša glazbu više od četiri sata dnevno, najčešće na internetu.
Slušaju glazbu više od četiri sata na dan
Kada je riječ o glazbi, prema rezultatima ankete, mladi joj posvećuju i do nekoliko sati dnevno, pri čemu je najveći broj onih koji glazbu slušaju više od četiri sata na dan. Pritom je najčešći izvor slušanja glazbe kod mladih putem interneta na računalu i pametnim telefonima.
Glazbene preferencije između domaće i strane glazbe dijele se polovično među mladima. Očekivano, informacije o novoj glazbi, domaćoj ili stranoj, kao i glazbeni utjecaji izvođača, do mladih najbolje dopiru kroz popularne društvene mreže. Ovaj komunikacijski kanal najzanimljiviji je među ispitanicima te čini skoro 40 posto načina informiranja o novoj glazbi, pa su tako profili glazbenika na društvenim mrežama popularniji među mladima čak i od medija posvećenih glazbenim vijestima i kritikama.
Iako više od polovice ispitanika smatra preuzimanje glazbe s interneta nelegalnim, još uvijek postoji zabrinjavajuće veliki broj mladih koji posjećuje popularne stranice za nelegalni način slušanja pjesama. S obzirom na istovremeni nedostatak legalnih glazbenih digitalnih servisa na tržištu Hrvatske, razumljivo je i da više od polovine pristupnika anketi nije znalo navesti niti jedan streaming servis u Hrvatskoj za legalno slušanje glazbe. Stoga je, poručuju iz HDU, jasno da je nužan i krajnje potreban dolazak ostalih velikih glazbenih servisa u Hrvatsku. Podsjećaju i da je na našem području dostupan samo Deezer i Google Play te ističu kako postoji veliki prostor za dodatno educiranje mladih o legalnoj konzumaciji glazbe.
Više od 65 posto ispitanika voljno je mjesečno plaćati glazbu
Ipak, dobar pokazatelj da mladi vole i cijene glazbu leži u činjenici da je više od 65 posto ispitanika voljno plaćati glazbu na mjesečnoj razini, pri čemu je najveći dio onih koji bi za glazbu izdvojili i do 50 kuna mjesečno.
Iz HDU su, s obzirom na rezultate istraživanja, ocijenili da za glazbenu industriju u Hrvatskoj, a posebice kada je riječ o glazbi usmjerenoj mladima, postoji pozitivna korelacija s njihovim navikama slušanja glazbe.
Mladi vole glazbu, većinom su osviješteni o važnosti poštivanja kreativnog i stvaralačkog procesa te prate domaće glazbenike i aktualnosti domaće glazbene scene. Kada je riječ o načinima konzumacije glazbe u budućnosti, koji se primarno odnose na streaming servise, postoji značajan prostor za dodatno upoznavanje i promociju među mladima, a kako bi se izbjegli nelegalni načini preuzimanja i slušanja glazbe. Zaključno, mladi u Hrvatskoj su otvoreni za dolazak novih trendova kada je riječ o glazbi i njezinoj konzumaciji, priopćili su iz Hrvatske diskografske udruge.
