Nejednakost razdiobe depozita hrvatskih građana blago se smanjila tijekom proteklog desetljeća. Pritom se osobito povećao udjel vlasnika sredstava s ulozima iznad prosječnog depozita, a smanjio udjel deponenata s najvišim iznosima, izvijestila je Hrvatska narodna banka (HNB).
Banka je tijekom druge polovine 2023. prikupila pojedinačne podatke o depozitima hrvatskih građana kod kreditnih institucija. Podaci su prikupljeni za 30. lipnja 2023., a uključuju sve depozite poznatih vlasnika na računima fizičkih osoba – rezidenata, kod kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, neovisno o tome jesu li ta sredstva na transakcijskim računima, na računima štednje po viđenju ili na računima oročenih depozita.
Navedeni podaci prikupljeni su na način koji omogućuje izračun ukupnog iznosa koji pojedini vlasnik depozita drži na svim računima kod svih kreditnih institucija.
Blago smanjenje nejednakosti
Oko 3,3 milijuna građana ima štednju u bankama, a od toga polovica njih ima manje od tisuću eura. Sljedećih 21 posto građana ima između 1000 i 5000 eura na računu; devet posto ima između pet i 10 tisuća eura; osam posto ili svaki šesti građanin ima između 10 i 20 tisuća eura, a njih sedam posto ili 230 tisuća građana ima između 20 i 50 tisuća eura.
U Hrvatskoj nema niti tisuću ljudi koji drže više od milijun eura u bankama, odnosno svega je oko 3200 ljudi koji imaju preko 500 tisuća eura štednje. Tih 3200 ljudi ima oko četiri milijarde eura štednje, što je oko 11 posto od ukupne štednje građana u bankama. Nejednakosti u nekim drugim zemljama su po tom pitanju puno veće.
Znatna većina vlasnika depozite drži kod samo jedne kreditne institucije (njih nešto više od 81 posto), pri čemu najveći broj njih ta sredstva drži samo na transakcijskim računima (oko 72 posto). Među onima koji uz transakcijske račune imaju i druge oblike depozita, nešto ih veći broj drži sredstva na oročenim nego na štednim depozitima.
Nešto manje od 81 posto vlasnika s nižim iznosima depozita – manje od 10 tisuća eura po vlasniku – drži nešto manje od 12 posto ukupnih depozita. Istodobno, manje od dva posto vlasnika s najvišim iznosima depozita, sa 100 tisuća eura i više po vlasniku, drži oko 39 posto ukupnih depozita. Između tih dviju kategorija nalazi se nešto više od 17 posto vlasnika koji raspolažu s više od 10 tisuća, ali manje od 100 tisuća eura, a drže oko 49 posto ukupnih depozita.
U proteklom je desetljeću vidljivo blago smanjenje koncentracije depozita. Depoziti su osjetno porasli u svim promatranim skupinama, a relativan je porast bio izraženiji u nižim razredima razdiobe. No, iznosi depozita u donjoj polovini razdiobe ostali su vrlo niski, kao i udjeli njihovih vlasnika u agregatnoj vrijednosti svih depozita. Istodobno su porasli iznosi i udjeli depozita vlasnika računa koji drže iznose veće nego prosječni deponent (odnosno oko 900 eura).
Smanjila se štednja onih koji imaju najviše
S druge strane, ukupan udio depozita vlasnika u najvišim razredima – odnosno sredstava koja drži pet posto vlasnika najvećih pojedinačnih iznosa – smanjio se za 8,2 posto, odnosno sa 67,3 posto na 59,1 posto. Osobito je bilo izraženo smanjenje udjela za jedan posto vlasnika s najvišim iznosima, s 36,7 posto u 2014. na 30,2 posto u 2023. godini.
Navedeni podaci tako pokazuju manju koncentraciju depozita kod vlasnika najvećih iznosa depozita u 2023. u odnosu na 2014. godinu, odnosno blago smanjenje nejednakosti u razdiobi depozita među građanima.
HNB napominje da prikupljeni podaci o depozitima građana ne pružaju cjelovitu sliku razdiobe njihova ukupnog bogatstva jer ne uključuju podatke o nefinancijskoj imovini, u prvom redu o nekretninama. Podaci ne pružaju puni uvid niti u razdiobu financijskog bogatstva, zato što ne uključuju financijsku imovinu u obliku gotovine, vrijednosnih papira, polica osiguranja, udjela u investicijskim fondovima i udjela u poduzećima i poslovnim pothvatima ni novčana sredstva u inozemstvu.
Na temelju podataka Eurostata, Hrvatska narodna banka procjenjuje da su depoziti kućanstava i neprofitnih organizacija koje služe kućanstvima u 2021. činili oko 23,5 posto njihove ukupne imovine, odnosno 42,7 posto njihove ukupne financijske imovine.
POGLEDAJTE VIDEO: Konačno će se i kod nas napojnice moći plaćati karticom: 'Stranci dođu i ne nose keš pa manči možeš reći zbogom'
