U studiju Net.hr-a gostovao je saborski zastupnik Silvano Hrelja, koji je govorio nadolazećim poskupljenjima te njihovom utjecaju na život hrvatskih umirovljenika. Od travnja poskupljuju struja i plin, a proizvodima u trgovinama već su i sada osjetno porasle cijene.
"Parametri rasta plaća i rasta cijena govore o tome da smo mi zahvaćeni već jednom solidnom inflacijom. Prognoziram neko usklađivanje mirovina u travnju, otprilike od dva posto, a to usklađivanje ide 70 posto vezano uz rast potrošačkih cijena, a trideset posto uz rast plaća, što je pokazatelj da smo već šest mjeseci prošle godine imali inflaciju", pojasnio je Hrelja uvodno.
"Sa svim najavama, cijene rastu, a očekuje se taj udar nastupom proljeća. Daj Bože da to ne prijeđe u hiperinflaciju, da se to zadrži na razini inflacije i da taj inflatorni udar bude jedan i da se on stabilizira", dodaje. Naši umirovljenici živjet će i žive s time jako teško. Usklađivanje mirovina je svakih šest mjeseci, ono je u postotnom iznosu - oni koji imaju niske mirovine u postotnom iznosu dobiju vrlo malo usklađivanja.
"Oni s najnižim mirovinama ne približavaju se nekoj normali da mogu normalno živjeti, nego se te razlike u mirovinama kroz postotno usklađivanje samo povećavaju. To je mehanizam mirovinskog osiguranja i on sam po sebi tako funkcionira u cijelom svijetu. Za zaštititi one s najnižim mirovinama je potrebno nešto drugo napraviti, po uzoru na Slovence. To je borba protiv siromaštva, ali onda treba uključiti puno parametara", kaže Hrelja, dodajući da se tu između ostalog mora uključiti i imovinski cenzus, jer se ne može neselektivno pomagati i onima koji imaju puno nekretnina i prihode iz inozemstva i onima koji nemaju ništa.
Silvano Hrelja gostovao je u studiju Net.hr-a
Država mora štititi one koji su slabi, bolesni, stari, napušteni, ako već nemaju obitelj koja skrbi za njih, kaže.
"Nije samo vrijeme inflacije ili hiperinflacije vrijeme čekanja redova za akcije. To je umjetnost preživljavanja, umirovljenici su velemajstori u preživljavanju, jer se organiziraju, imaju nešto i slobodnog vremena i pokušavaju preživjeti kvalitetnije s manje novaca. To je samo jedan dio njih, oni koji mogu, koji se kreću", rekao je. Kada govorimo o umirovljenicima, često zaboravljamo da su to ljudi od 50 do 100 godina, ima ljudi koji su teško bolesni, napušteni, sami, koji žive u nekoj zabiti, nemaju pomoći od nikoga. "Mi kao društvo u cjelini smo veoma slabo organizirani da možemo svim tim ljudima pomoći i skrbiti o svojim bližnjima u susjedstvu", kaže.
Na pitanje mogu li umirovljenici preživjeti od mjeseca do mjeseca, kaže da ljudi na neki način preživljavaju. Najmanje kukaju oni koji još mogu, imaju malo, ali imaju određeno druge aktivnosti - ili pomažu ili čiste, ili u okviru obitelji se snalaze i tako dalje. Teško je umirovljeničku sliku oslikati jednom slikom, smatra Silvano Hrelja.
Petina umirovljenika prima najnižu mirovinu
Premijer Andrej Plenković najavio je paket pomoći i za umirovljenike. Na pitanje može li nam otkriti neke detalje tog plana, Hrelja kaže da ih niti on ne zna. "Na prvom sastanku parlamentarne većine ove godine sugerirao sam da treba pripremiti paket mjera i za umirovljenike, ne samo vaučere za socijalno ugrožene, nego i umirovljenike s niskim primanjima. Oni su prepušteni sami sebi i imat ćemo puno gladnih. Očekujem da bi sljedeći tjedna morali nešto više znati o tom paketu mjera i prema umirovljenicima. Sigurno je da bi nešto trebalo biti poput covid dodatka. Oni s višim mirovinama će kroz usklađivanje koje će dobiti u travnju dobiti nešto više, i ako bude velike inflacije, oni će lakše preživjeti nego oni s do 1500 ili 2000 kuna mirovine", rekao je.
Imamo 275 tisuća ljudi, to je jedna petina umirovljenika, koji primaju najnižu mirovinu. Njihove uplate doprinosa su manje i njima se iz proračuna poravnava na ono minimalno, kaže, dodajući da država već sada intervenira u to.
Na pitanje kojih se poskupljenja umirovljenici najviše boje, Hrelja ističe da se umirovljenici najviše boje dužničkog ropstva; da neće imati dovoljno sredstava i da neće moći platiti struju, vodu. "Većina su veoma odgovorni prema svojim obavezama koje imaju i oni će čak ići do te mjere u to da će platiti račune, a da će na sebi štedjeti, što nije dobro. Ili će štedjeti na lijekovima ili na prehrani ili na grijanju, što apsolutno za njihovo zdravstveno i psihofizičko stanje nije dobro. Taj strah i ta panika od mogućeg nedostatka sredstava za život, od moguće usamljenosti u kojoj žive je veoma pogubna za umirovljenike", rekao je.
Osvrnuo se i na SDP-ove izjave o smanjenju udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći te na njihov prijedlog promjene modela usklađivanja mirovina.
"Nije problem formule za niske mirovine. Odnosno, ne uzrokuje formula niske mirovine, nego niske plaće i niske uplate doprinosa kroz godine stvaraju najniže mirovine. Naša ekonomska moć daje što daje. Imamo jedan dio mirovina po posebnim propisima, koje tvrde da je to dug ove države prema tim ljudima. Mi smo svi pristali, svi smo se s time pomirili i nosimo to sve kao teret", kaže. Nema dobrog mirovinskog sustava, nema dobrih mirovina koje se baziraju na niskim plaćama, to mora biti jasno i sindikatima.
Prosječna mirovina u prosincu 2021. godine iznosila je 2872, 24 kune. Na pitanje kako uopće preživjeti s takvim malim prihodima mjesečno, Hrelja kaže da je neshvatljivo te da je on već kazao da su umirovljenici umjetnici u preživljavanju. "S takvim primanjima, "nagrabusio" je onaj koji je sam. Čak se nismo potrudili da ustanovimo koliko u Hrvatskoj ima umirovljenika u samačkom domaćinstvu, koji žive sami i kojima je tih 2800 kuna sve s čime mogu raspolagati ili gdje imamo bračne parove, gdje je njima puno lakše živjeti. O tome ne razmišljamo", kaže.
U travnju povećanje mirovina
Na pitanje postoji li kakav model da se definiraju minimalne mirovine, Hrelja kaže da postoji. "To se može napraviti, ali tako da napravimo imovinski cenzus. Onaj koji nema, država će mu nekim posebnim socijalnim dodatkom garantirati 2000 kuna. Dapače, ja bih volio da to bude granica siromaštva, da nitko ne živi ispod te granice siromaštva, iako je ona diskutabilna", veli, dodajući kako takav model imaju Slovenci.
"Oni su napravili plan da će u pet godina dići sve svoje građane ispod te razine. Ali mora biti pošteno - ne možeš imati prihode iz apartmana i biti vlasnik ne znam koliko nekretnina, da bi dobio još od države potporu", kaže.
Govoreći o usklađivanju mirovina u travnju, a na pitanje znači li to da će se tada povećati mirovine, kaže da mirovine formalno rastu. "Indeksacija ili usklađivanje bi trebalo jamčiti jednaku kupovnu moć. S obzirom na to da to dolazi sa šest mjeseci zakašnjenja, to će teško biti da će kupovna moć biti prvog travnja kao što je bila u kolovozu prošle godine", veli.
"Naše su prognoze da će se uskladiti nekih 2 posto, nominalno će se povećati mirovina sa zaostatkom za tri mjeseca unazad. Znači, prvi, drugi i treći mjesec će se dobiti u četvrtom mjesecu. Onima s malom mirovinom je i dalje malo, onima sa solidnom mirovinom je to i dalje osjetno povećanje", pojašnjava.
Dodao je kako to ne isključuje intervenciju Vlade. "Po svim prognozama, proljeće nas očekuje sa žešćim rastom. Mislim da je covid dodatak bio primjeren situaciji prošle godine i da o nečem sličnom treba razmišljati kao dodatku protiv poskupljenja i u periodu koji je pred nama", rekao je Silvano Hrelja.
Što je još rekao o takozvanoj nacionalnoj mirovini, umirovljeničkom radu, ali i zašto je prešao iz oporbe u redove vladajućih, pogledajte u cijelom videu.
