Mnogi su se od Božića do danas oglasili o tome što misle o takvoj kombinaciji - za jedne rizičnoj i nepotrebnoj, za druge doboro osmišljenoj. No, kolika je zapravo prava vrijednost HEP-a? Jutarnji list je objavio internu HEP-ovu analizu izrađenu 2014., kada se razmatrala dokapitalizacija putem IPO-a.
HEP u međuvremenu imao dvije dobre poslovne godine
Prema rečenoj analizi usporedivih društava kojima se trguje na uređenim tržištima kapitala, procijenjena vrijednost HEP-a 2014. godine kretala se u rasponu od 1,65 milijardi eura do 2,08 milijardi eura. Dočim je iznos inicijalne javne ponude (IPO), tj. prikupljenih sredstava od prodaje 25 posto dionica HEP-a iznosio između 468 do 588 milijuna eura.
Od plasiranja te analize HEP je imao dvije dobre poslovne godine, piše Jutarnji te napominje kako HEP trenutačno ima podosta novca u blagajni - oko 2,5 milijarde prema posljednjem polugodišnjem financijskom izvješću. Sve to znači da je i sama vrijednost HEP-a, a time i vrijednost udjela od 25 posto, ponešto narasla.
No, ostaje pitanje je li četvrtina HEP-a dovoljna za otkup MOL-ovih dionica u Ini.
Za povrat Ine "na knap" bi bilo dovoljno 30 posto HEP-a
Kad bi se konzervativno procijenilo da je vrijednost 25 posto HEP-a u posljednje dvije godine narasla za još bar stotinjak milijuna eura, na iznos koji se kreće od 600 do 700 milijuna eura (cijeli HEP bi tada vrijedio oko 2,5 milijarde eura odnosno oko 19 milijardi kuna), te uzeli brojke koje se vrte po medijima, a koje kažu da se vrijednost MOL-ova udjela u INA-i kreće između 800 i 900 milijuna eura - 25 posto HEP-a ne bi bilo dovoljno za povratak Ine, piše Jutarnji list.
Točnije, bilo bi "na knap", ali kad bi se krenulo u prodaju većeg udjela HEP-a, recimo 30 posto. Tada bi, prema računici iz HEP-ove analize, moglo biti skupljeno između 700 i 900 milijuna eura.
No, taj je interni HEP-ov dokument izrađen u druge svrhe. Nije bila planirana prodaja udjela da bi se tim novcem kupila neka druga tvrtka, već je cilj bio pokretanje investicijskog ciklusa u HEP-u.
Sam proces mogao bi biti realiziran u godinu dana
Drugim riječima, pribavljeni kapital trebao je biti namijenjen za ulaganje u proizvodne kapacitete poput hidroelektrane Kosinj/Senj ili termoelektrane Plomin te ulaganje u mrežnu infrastrukturu i tomu slično. Stoga je bilo potrebno, baš kao što je i sada, stvoriti vjerodostojnu investicijsku priču kako bi se stvorio željeni efekt u investicijskoj zajednici, odnosno potrebno je bilo jasno definirati namjenu prikupljenih sredstava. Tada su to bile investicije HEP-a, danas je to kupnja MOL-ova udjela u Ini, piše Jutarnji.
Premda je cilj drugačiji, kao i vrijednosti, koraci i potrebne prethodne radnje, kao i potreban pravni okvir za IPO, ostali su manje-više isti kao u dokumentu iz 2014. godine. Sam proces trajao bi mjesecima, ali bi mogao biti realiziran unutar godine dana.
