Po sadašnjim zakonima državni inspektori mogu provjeravati poslovanje isključivo registriranih poslovnih subjekata, što je dovelo do paradoksa da sustav nije mogao reagirati na očite primjere neprijavljenog rada.
Obrtnici su često navodili problem neprijavljenog rada koji rezultira nelojalnom konkurencijom.
Ovdje je riječ o takozvanim poslovima u "fušu", odnosno uslugama čišćenja po kućama, pranju stubišta, sitnim kućnim popravcima, frizerskoj djelatnosti te o nizu drugih usluga koje se obavlja bez registracije i plaćanja poreza. Intencija zakona je prihode ostvarene u sivoj zoni legalizirati kroz oporezivanje. Vjesnik saznaje da će zakon sadržavati listu zanimanja koja će odrediti na koje će se sektore gospodarstva odnositi povoljniji rad.
Sitni "fuševi" i zarada "sa strane" nose, prema nekim procjenama, čak 16 posto ukupnoga gospodarstva. Unatoč provedenim istraživanjima, nema konkretnih podataka o razini sive ekonomije u Hrvatskoj, jer se njezini razmjeri procjenjuju u rasponu od 22 do 34 posto, dok nedavno istraživanje Svjetske banke navodi da je udio sive ekonomije u Hrvatskoj oko 35 posto BDP-a. U tu se procjenu uključuju i prihodi ostvareni kriminalnim djelatnostima te prihodi od neprijavljenih djelatnosti i rada na crno.
Siva ekonomija pomaže u krizi
Analitičari Deutsche Banke bavili su se sivom ekonomijom, a njihovo izvješće objavljeno prošlog proljeća pokazalo je da ona može pomoći gospodarstvu da lakše preživi krizu. No, to vrijedi samo ako je udjel sive ekonomije u bruto domaćem proizvodu (BDP) mali, tj. oko deset posto ili, pak, ako je veći od 20 posto.
Naime, iz istraživanja Deutsche Bank proizlazi da su zemlje s vrlo niskim ili vrlo visokim udjelom sive ekonomije imale znatno manji gospodarski pad od zemalja koje imaju sivu ekonomiju u prosječnim okvirima.
Hrvatska je, stoji u tom istraživanju, najbliža Italiji prema odnosu sive ekonomije i BDP-a. Italija ima udjel sive ekonomije veći od 20 posto BDP-a i bilježi pad BDP-a od oko pet posto, dok za Hrvatsku možemo prihvatiti procjenu o udjelu sive ekonomije u BDP-u od 16 do 26 posto, a BDP je u 2009. pao za 5,8 posto.
Vezani članci:
arti-201008310301006 arti-201012280352006 arti-201007220378006 arti-201009170752006
