INFEKTOLOG IZ SVEUČILIŠNE BOLNICE U BERLINU: /

'Hrvatska treba mnogo strože mjere, i to idućih dva do tri mjeseca'

Image
Foto: screenshot, N1

Slovenski infektolog na radu u Berlinu tvrdi da su Slovenija i Hrvatska izgubile dragocjeno vrijeme za pripremu u ljetnim mjesecima te da je odgovornost za sadašnju situaciju na političarima

7.12.2020.
21:20
screenshot, N1
VOYO logo

Andrej Trampuž, slovenski infektolog Iz Sveučilišne bolnice Charite u Berlinu, jedan je od potpisnika apela 26 hrvatskih liječnika i znanstvenika, zabrinutih epidemiološkom situacijom u zemlji, koju je i prokomentirao za N1.

"Svaka država mora vidjeti koje su mjere za nju najbolje. Sigurno za Hrvatsku možemo kazati da je situacija vrlo ozbiljna. Sada je postala najgora država u Europi po broju novih infekcija i smrtnih slučajeva. Tako da neće ni ove mjere, koje su danas stupile na snagu, biti dovoljne. Hrvatska treba, kao i Slovenija i druge države, mnogo strože mjere koje su jedino moguće za sljedeća možda dva, tri mjeseca dok ne počne efekt vakcinacije", rekao je Trampuž.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potom se osvrnuo i na sam apel svojih kolega. "Moja motivacija za potpisivanje apela su pacijenti. Budući da je ova pandemija globalni problem, ako se primjerice u Hrvatskoj i Sloveniji ne kontrolira stanje, to će biti problem i za druge europske zemlje i cijeli svijet. Tako da svaka država mora napraviti sada sve da se uspori i na kraju zaustavi širenje virusa. Apel je sigurno na kraju i na političare jer oni su odgovorni, oni su za to i plaćeni da uvjere ljude zašto to treba i da reagiraju na struku. Mi možemo kazati, ali političari moraju to onda i sprovesti u realnost", tvrdi Trampuž.

Image
26 HRVATSKIH ZNANSTVENIKA I LIJEČNIKA DIGLO UZBUNU: /

'Duboko smo zabrinuti širenjem epidemije, ovo su naše preporuke''

Image
26 HRVATSKIH ZNANSTVENIKA I LIJEČNIKA DIGLO UZBUNU: /

'Duboko smo zabrinuti širenjem epidemije, ovo su naše preporuke''

'Građani mogu kontrolirati epidemiju'

No, Slovenija je već neko vrijeme potpuno zatvorena, pa ni ondje epidemija ne jenjava. Trampuž objašnjava gdje je problem. "Ni u Sloveniji nemamo još efekta. I u Sloveniji i u Hrvatskoj su prekasno počele ove mjere. Mi smo izgubili vrijeme u ljetnim mjesecima gdje bismo se mogli više pripremiti. Kad smo u eksponencijalnom porastu infekcija, to je vrlo teško zaustaviti, vidjeli smo u prvom valu. Tek kompletni lockdown je bio učinkovit. Izgleda da idemo i u Sloveniji i u Hrvatskoj u tom smjeru, to je odgovornost političara što su sada zakasnili. Jer to što sada radimo je rješavanje života. Mi smo čak i u Njemačkoj već puni pacijenata s teškim slučajevima i vidimo da moramo isto nešto napraviti. I u Njemačkoj prekosutra počinju strože mjere. Imamo testove i možemo točno vidjeti svaki dan koliko i gdje ima novih infekcija. I dok budu tako veliki brojevi onda moramo strože i strože, dok ne počnu padati", kazao je Trampuž.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Epidemiološke mjere vjerojatno ne bi trebale biti strože da se ljudi pridržavaju ranije donesenih mjera. Trampuž kaže da su građani jedini koji mogu kontrolirati epidemiju. "Mi liječnici i zdravstveni radnici smo samo na kraju i pokušavamo spasiti živote, a do danas nemamo protuvirusnog lijeka. Mi možemo samo ublažavati funkcije. Da se ljudi drže ovih pravila treba im se razložiti, da saznaju zašto se to radi, a za to su odgovorni političari. S ovim deset puta višim brojevima trebaju strože mjere, to je jasno. I neće biti olakšavanja sljedećih par mjeseci", istaknuo je.

Ne treba testirati više, nego pametnije

Infektolog smatra, za razliku od većine drugih stručnjaka, kako uopće ne treba povećavati broj testiranja, ali ih treba pametno koristiti. "Upitan koliko bi trebalo ljudi testirati, odgovara: "Ne treba više testova. Možda je čak dovoljno i ako bismo manje testirali, ali ciljano. Tamo gdje vidimo da su hotspotovi. Sada je u Hrvatskoj nemoguće više pratiti gdje su se ovi ljudi zarazili jer je toliko bilo kontakta u posljednjih 14 dana da je nemoguće vidjeti kako se virus proširio. Sada je druga strategija, mnogo bolja, to da se vidi, da se smanji što više kontakt s drugim ljudima. Znači, nešto slično kao što je bilo i u prvom valu gdje smo morali napraviti lockdown jer smo isto zakasnili. Testovi su više bitni u bolnicama da možemo tamo dijagnosticirati i da spriječimo da se prenose na druge pacijente u bolnicama, ali izvan bolnica vjerojatno nije važno da se toliko testira. Više su važni uzorci da se vidi gdje se virus širi kod ljudi, posebno u skupinama koje imaju kontakte", smatra slovenski stručnjak.

Objasnio je što misli i o antigenskim testiranjima. "Osamdeset ili možda 90 posto prijenosa virusa događa se kod onih koji su asimptomatski. Znači nemaju nikakvih simptoma ili su presimptomatski, znači još nisu počeli simptomi. Zato i ovi brzi testovi nisu efikasni sada kad imamo toliko virusa svugdje da svaki potencijalno može biti inficiran. Znači strategija je sada drugačija i moramo napraviti sve da se virus ne prenosi od jedne osobe do druge. Dobro je to što znamo kako se prenosi, a prenosi se zrakom. I sada moramo provesti samo ove dvije mjere, a to su karantena i izolacija, to je sada glavna stvar koju moraju političari obrazložiti ljudima. Ove strože mjere da se stavi na snagu i da onda provjeravaju da se svi toga drže. Tamo gdje to nije moguće, onda uzimamo masku. Dobra vijest je da ove mjere samo trebamo dok ne stigne cjepivo. Onda poslije toga možemo vidjeti kako se to polako može olakšavati", rekao je Trampuž.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
nedelja
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo