Virusni imunolog Stipan Jonjić smatra da je u slučaju varijante omikron, kontekst događaja drugačiji nego prije dvije godine, kada se širio prvi, wuhanski soj. Također kaže da je omikron podcjenjujemo kada ga smatramo manje opasnim ili bezopasnim virusom.
"Došao je kad je veliki dio svjetskog pučanstva procijepljen, mnogi su prokuženi i prirodnom infekcijom i on je bitno drugačiji od prethodnih sojeva virusa. Taj soj je doživio veliki broj mutacija, promjena u strukturi i zbog tih mutacija mislim da su sada već prilično sigurni dokazi da je on manje virulentan, manje patogen, manje opasan. Međutim, on je daleko od bezopasnog virusa, ne samo zato što se nevjerojatno brzo širi i ako ovako nastavi, mi ćemo prije ili poslije svi biti inficirani, jer naprosto ga je teško kontrolirati”, rekao je Jonjić gostujući na televiziji N1.
I dalje velika smrtnost među zaraženima
Najveći problem Jonjić vidi u sposobnosti omikrona da izbjegava antitijela, odnosno imunost stečenu cijepljenjem.
"Taj protein na površini virusne čestice toliko je promijenjen da ga antitijela više ne prepoznaju, barem ne toliko dobro kao neposredno nakon cijepljenja i sojeva koji su tada prevalirali”, kazao je Jonjić.
Iako je omikron manje virulentan, Jonjić smatra da bi smrtnost i dalje mogla biti velika.
"S obzirom na broj ljudi koji će biti zaraženi, a među njima će neki dobiti teške oblike bolesti jer su osjetljiviji, stariji i imaju imunološke bolesti - virus ima dovoljnu mogućnost da napuni bolnice i odjele intenzivne njege. Nažalost, najvjerojatnije ćemo imati nastavak velike smrtnosti među zaraženima. Ima nešto istinito u priči da će taj virus biti božićni poklon koji će prokužiti pučanstvo. Istina je da će prokužiti veliki dio pučanstva i u nekom obliku pojačati stečenu imunost. Kolika će biti šteta toga, to je već drugi par rukava, to ja ne mogu predvidjeti, nemam niti takve podatke”, rekao je.
'Cijepljeni nemaju ozbiljnijih problema'
Dobrim, pak, smatra što je sačuvan velik dio osjetljivosti na cjepivo, prije svega kroz staničnu imunost.
"Sada se već može sa sigurnošću reći da oni koji su cijepljeni nemaju ozbiljnijih problema. Imat ćemo vjerojatno neke oblike bolesti, ali najvažnije je da sačuvamo živote i zdravlje u globalu pa u tom smislu sreća je da se veliki dio pučanstva procijepio, a šteta što se jedan dio pučanstva nije odlučio za cijepljenje i to je neka druga tema”, rekao je Jonjić.
Omikron je, smatra on, postao dominantan u Hrvatskoj.
"Nemam konkretne rezultate, ali ovo što čujem iz izvora, to mora biti omikron i razlog za ovakvu ekspanziju broja zaraženih. Polako dolazimo u varijantu koje smo se pribojavali, da ćemo doći do uskog grla, a to je zdravstveni sustav i da treba sačuvati zdravstveni sustav i ulaz u bolnice. Ako tu budemo imali još problema, imat ćemo štete koje su izazvane ne samo direktno covidom”, rekao je Jonjić na N1.
'Više ne možemo zaustaviti širenje omikrona'
Osvrnuo se i na podatak o sve većem broju mlađih pacijenata u bolnicama kazavši kako je to zbog toga što mlađa populacija nije procijepljena.
"Tu se virus širi i posljedica toga je ovo što vidimo, nije to ništa neobično. Onog momenta kad se vidjelo da se virus tako brzo širi bilo je jasno da se nešto mora napraviti. Mi sad nikako ne možemo zaustaviti širenje, ali je pitanje što napraviti da ne napravimo gore”, kaže.
Na koncu je govorio i o trećoj, ali i četvrtoj dozi cjepiva.
"Teško ćemo moći organizirati revakcinaciju kao kod gripe. Ne vidim načina kako bismo napravili varijantu cjepiva koja bi u tako kratkom roku mogla biti aplicirana i štititi od daljnjeg novog soja. Mi smo stekli prilično dobru staničnu imunost, oni ljudi koji su bili inficirani, kroz cijepljenje su pojačali svoju imunost. Značajan dio populacije je zaštićen i ne vidim potrebu za četvrtu dozu. Ali, trebamo biti korektni i reći, u Izraelu se pokazalo da je booster doza bila jako važna u zaštiti od delte, a sad se vidi da ona ne štiti bitno od omikrona, jer on je izbjegao kontrolu antitijelima”, rekao je Jonjić.
'Četvrta doza može biti i kontraproduktivna'
Problem je, kaže, u tome što ne znamo što će biti nakon omikrona.
"U takvoj situaciji vrlo je nezahvalno bilo što planirati. Novih cjepiva će trebati, novih cjepiva će biti, kompanije će raditi na tome. I to ima smisla, ako omikron postane i ostane dominantan, ali ako dođe neka nova varijanta, ne vidim smisla. Ne vidim smisla ni u nekoj četvrtoj dozi. To može, biološki gledano, dugoročno biti kontraproduktivno, ali treća doza je definitivno imala smisla, što god bio razlog za to i pokazala su istraživanja da je spasila puno života. Četvrta doza ili svaka buduća ja mislim da ne, ali inačice cjepiva koje bi štitile ili od omikrona, ako on postane prevalentan u budućem razdoblju, i novi potencijalni soj ne bude bolji od njega i brži, onda ima smisla inačica koju najavljuju da cjepivo pokrije S protein omikrona i s kojim bi mi stekli dodatno antitijela protiv omikrona”, rekao je Jonjić.
