Akcijski plan za energetsku učinkovitost,
donesen nedavno na sjednici Vlade RH, predviđa, između ostalog,
mjere za smanjenje energetskog siromaštva, budući da status
ugroženih kupaca energije trenutno ima oko 50.000
kućanstava.
Pretpostavlja se da će godišnje u programu sudjelovati
330 kućanstava iz cijele Hrvatske, s prosječnom
površinom životnog prostora od 70 četvornih metara. Takvim će se
kućanstvima financirati zamjena starog hladnjaka generacije 1989.
– 2000. godine efikasnim hladnjakom klase A+ i zamjena stare
perilice rublja generacije 1970. – 1975. godine novom perilicom
energetskog razreda A+++. Hladnjak će se zamijeniti u 40 posto
energetski siromašnih kućanstava, a u još 40 posto i perilica
rublja. Ova će mjera će stupiti na snagu do kraja 2026.
godine, piše Novi list.
Mjere poboljšanja energetske učinkovitosti
Nadalje, u oko 60 posto energetski ugroženih kućanstava, bit će provedene mjere obnove vanjske ovojnice stambenog prostora, a u preostalih 40 posto kućanstava provedene će biti jednostavne mjere poboljšanja energetske učinkovitosti – zamjena pet žarulja LED rasvjetom, ugradnja štednog perlatora na slavinu koja se koristi samo u sanitarne svrhe i na slavinu za pranje posuđa, ugradnja štedne tuš slušalice, ugradnja brtvi na prozore i vrata. Od ostalih se mjera predviđa unapređenje ili zamjena sustava grijanja, odnosno prelazak s grijanja na struju i lož ulje na isplativije i čišće energente.
Akcijski plan predviđa i razne mjere u prometu, a one bi trebale doprinijeti manjim gužvama na cestama, višku parkirnih mjesta i manjem zagađenju okoliša. Predviđa se i uvođenje opcije kupovine samo jedne, povoljnije karte u gradovima, koja bi se koristila za sav javni gradski prijevoz, ali i ostale gradske servise prijevoza putnika, poput najma bicikla. Također, trebala bi se uvesti tehnologija koja bi vozače obavještavala gdje ima slobodnih parkirnih mjesta na javnim površinama i u garažama, a semafori na velikim križanjima ubuduće bi trebali pokazivati koliko će trajati crveno svjetlo, kako bi vozači u kolonama počeli isključiti auto. U Hrvatskoj se na oko tisuću raskrižja dnevno potroši oko 160 litara goriva samo zbog čekanja vozila u kolonama. Predlaže se sukcesivna zamjena postojećih semafora na čak 200 raskrižja do 2020. godine.
Ostalo: Mjere u prometu
Akcijskim planm predviđeno je i uvođenje povlaštenog parkiranja za vozila nultih emisija, ali i obrnuto, ograničavanje pristupa parkirnom mjestu svim vozilima koja imaju motor na unutarnje izgaranje. Predviđa se i izgradnja i opremanje operativnog centra za inteligentno upravljanje prometom. Taj bi centar u slučaju prometne nesreće preusmjeravao promet pa bi se tako smanjile gužve i potrošnja goriva. Na stajalištima autobusa i tramvaja građanima bi ubuduće trebale biti omogućene informacije o tome koji im je prijevoz trenutno dostupnan, a ujedno i najbrži.
Trebala bi se uvesti i "Car-sharing" shema poput najma električnih ili hibridnih vozila u gradovima, tako da se vozilo unajmi za prijevoz od točke A do točke B, bez traženja parkinga. Na smanjenje potrošnje fosilnih goriva i gužve u prometu, ali i na zdravlje građana trebalo bi utjecati i, kaže plan, uvođenje sustava javnih gradskih bicikala u deset gradova.
Trenutno su u funkciji 283 bicikla na 44 terminala u Zagrebu, Ivanić Gradu, Slavonskom Brodu, Karlovcu, Brinju, Gospiću, Zadru, Šibeniku, u Makarskoj i na Lastovu. Do kraja ove godine javno dostupno bi trebalo biti oko 700 bicikala na stotinu terminala u cijeloj Hrvatskoj, piše Novi list.
