Imate li kredite vezane uz euro - čeka vas nova borba. Povećanjem referentnih kamatnih stopa za čak tri četvrtine postotnog poena, najviše i najbrže će biti pogođeni građani koji imaju baš takva zaduženja. Iz HNB-a jučerašnju objavu nazivaju najvećim zaoštravanjem u posljednjih 40 godina i upozoravaju, ako se nastavi, otplate kredita će se značajno povećati.
Novo povećanje referentnih kamatnih stopa - zvuči strašno iz usta prve žene Europske središnje banke, no Hrvati nisu zabrinuti.
Sve je pod kontrolom, kaže i hrvatski premijer. Odluka je najavljena i planirana s ciljem obuzdavanja inflacije.
"To je jedna od najumjerenijih i najuobičajenijijih mjera i mehanizama koji se poduzima na antiinflatornoj politici koju radi ECB i to je dobro", tvrdi Andrej Plenković (HDZ), predsjednik Vlade.
Čak 62 posto kredita hrvatskih građana je s fiksnom ili kombiniranom kamatnom stopom. Većina onih s promjenjivom vezana je uz nacionalnu referentnu stopu, a 18 posto je vezano uz euribor. Upravo oni će biti najviše i najbrže pogođeni povećanjem kamatnih stopa. Treće povećanje u od rujna je očekivana, ali prilično agresivna mjera tvrde iz HNB-a.
"Mi nismo imalo ovako naglo zaoštravanje financijskih uvjeta u proteklih 40 godina sigurno. U Hrvatskoj to tek počinjenom vidjeti, taj val zaoštravanja financijskih uvjeta je odgođen i usporen postupkom ulaska u Europodručje", poručuje Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a.
Ipak, upozoravaju - nova povećanja referentne kamatne stope mogla bi dovesti do značajnog rasta otplata kredita.
Prema njihovom izračunu ako euribor poraste još tri postotna boda, otplate 28 posto kredita mogle bi porasti za više od 7.800 kuna godišnje. Najviše bi bili pogođeni krediti s dugim rokom otplate. Onima kojima je ostalo 20 godina vraćanja kredita, godišnje bi plaćali prosječno gotovo 10 tisuća kuna više.
Iako je Lagarde najavila nova povećanja kamatne stope, analitičari smatraju da će inflacija usporiti, pa potrebe za većim intervencijama neće biti.
"Bez obzira na to što trenutno ulazimo u zimsko razdoblje, da cijene energenata isto imaju tendenciju snižavanja, tako da osobno vjerujem da inflacijski trendovi će biti snižavanje u sljedećih nekoliko mjeseci", objašnjava Hrvoje Japunčić, ekonomski analitičar.
No, da ne bi o tome brinuli, najbolje je kamatnu stopu fiksirati. Iako ni to više nije povoljno.
"Prije dvije godine su vam nudili fiksne kamatne stope do tri posto, a vjerojatno vam sad neće ponuditi fiksnu ispod pet posto", izjavio je Boris Lalovac (SDP), saborski zastupnik.
Nepovoljniji krediti i teže zaduživanje znače i opadanje investicija, te usporavanje gospodarstva. Recesija u 2023. sve je manje prijetnja, a sve više realnost. No, radna mjesta bi trebala biti sigurna.
"Neće se ići na značajna otpuštanja već će se ići prema prijedlozima korekcije dohodaka, ali zaposlenike će zadržavati iz razloga teškoće nalaska u trenucima oporavka", tvrdi Japunčić.
Neizvjesna financijska situacija ovisi o čitavom nizu faktora. Koliko loše će biti u budućnosti, spada u sferu nagađanja. No, da će prije biti lošije nego postane bolje, u to nema sumnje.