Novi ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić bio je prijavljen zbog navodnih plagijata uočenih u članku objavljenom u časopisu Synthesis philosophica. Iako je bio prijavljen, slučaj, prema pisanju tjednika Novosti, nije razmatran jer su administrativne zavrzlame učinile da se još od 2011. godine o njemu na Odboru za etiku, čiji je mandat istekao, nije raspravljalo. "Bili smo dužni prema pozitivnim propisima znanstvene zajednice i kodeksima to prijaviti", kazao je Novostima jedan od prijavitelja Tomislav Janović.
Prema pisanju Novosti, Barišić je bio prijavljen zbog plagijata uočenih u članku objavljenom u časopisu Synthesis philosophica, dok je glavni i odgovorni urednik bio njegov kolega Ante Čović, a sam je Barišić uređivao taj časopis u razdoblju od 1993. do 2005. godine. Novosti su u posjedu dijelova prijave u kojoj se tvrdi da je Pavo Barišić plagirao više dijelova tuđih članaka, knjiga i internetskih izvora u svojem članku na engleskom jeziku ‘Does Globalization Threaten Democracy’, koji je Čović objavio u drugom broju časopisa iz 2008. godine. U prijavi je prikazana usporedna analiza spornih dijelova Barišićevog članka i navodno plagiranih dijelova tuđih radova, kojom su uočene brojne podudarnosti, poput preuzimanja ideja i formulacija, pa čak i doslovnog kopiranja s Wikipedije, bez navođenja autora. Barišić je tako, stoji u prijavi, preuzimao koncepte teoretičara Samuela P. Huntingtona, Carla Boggsa i Stephena Schlesingera koje nije spomenuo ni na jednom mjestu u svojem članku, dok je Roberta A. Dahla spomenuo vezano uz samo jednu rečenicu, iako je čak dvije stranice prije toga prepisao čitav niz njegovih ideja i formulacija. Kako stoji u prijavi, prijavitelji su Schlesingera upoznali s činjenicom plagiranja njegovog teksta, a on je taj postupak označio osobno uvredljivim, ali i diskreditirajućim za samog Barišića i časopis Synthesis philosophica. Uz to, tvrdi se da je Barišić bez navođenja izvora preuzeo više podataka iz Wikipedijine natuknice ‘Democracy’, i to zajedno s pogrešno napisanim prezimenom političkog filozofa Francisa Fukuyame, koje je i u njegovom članku i u Wikipedijinoj natuknici bilo navedeno kao Fukayama.
No, Vijesti.hr u posjedu su dokumenata iz 2011. i 2012. godine, pogledati na kraju teksta, koji daju potpuno novo svjetlo na "slučaj Barišić". Naime, u tim dokumentima tvrdi se da su optužbe protiv novog ministra neosnovane i one su odbačene. Štoviše, prema ovim dokumentima, oni koji su prijavili Barišića, sami su bili optuženi za uznemiravanje akademske zajednice.
Krenimo redom.
Prvi dokument je 'Izjava Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju Agencije za znanost i visoko obrazovanje' od 17. ožujka 2011. koju je potpisao prof. dr. Hrvoje Relja, tada docent, u ime Etičkog povjerenstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. (Klasa: 052-011/1-02/0005, Urbroj: 2181-190-00-1-11-0001), u kojoj među ostalim piše:
"Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta u Splitu, na svojoj je sjednici, održanoj 14. ožujka 2011., razmotrilo sadržaj poslanih prijava te donijelo sljedeći zaključak: Sve tri prijave dr. sc. Tomislava Bracanovića, dr. sc. Pavela Gregorića, dr. sc. Tomislava Janovića te Davora Pećnjaka su neosnovane. Nadalje, Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta u Splitu smatra da su oni svojim ishitrenim optužbama, distribuiranim na brojne adrese etičkih i znanstvenih inistitucija u Republici Hrvatskoj na nedopustiv način zloupotrijebili etička tijela za difamiranje osoba i tako prekršili odredbe Etičkog kodeksa Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju; posebno članak 5. koji glasi: Nedopustivo je stvarati neprijateljsko radno, nastavno i akademsko okruženje uznemiravanjem te neprimjerenim ponašanjem koje ima za cilj povredu dostojanstva, ometanje ispunjavanja obveza ili smanjenje kakvoće života.“.
Drugi dokument koji posjedujemo je 'Mišljenje o prijavama za neetično postupanje, znanstveno krivotvorenje, plagiranje članaka i knjiga Područnog znanstveno vijeće za humanističke znanosti Nacionalnog vijeća za znanost' od 21. ožujka 2011. (Klasa: 640-06/11-01/0003, Urbroj: 355-02-02-11-02) kojeg je potpisala Predsjednica Područnog znanstvenog vijeća za humanističke znanosti Akademkinja Milena Žic Fuchs. U tome Mišljenju piše:
"Na svojoj 27. sjednici održanoj 15. ožujka 2011. godine Područno znanstveno vijeće za humanističke znanosti raspravilo je o cijelom nizu prijava za neetično ponašanje, znanstveno krivotvorenje, plagiranje članaka i knjiga. Navedene prijave odaslane su 9. veljače 2011. na etička tijela u znanosti i visokom obrazovanju te na druge institucije, ukupno na 28 različitih adresa. Područno je vijeće mišljenja da ova nevjerojatna "najezda" napada na cijeli niz osoba iz znanstvene zajednice, točnije iz znanstvenog polja filozofije, predstavlja zlouporabu etičkih tijela u znanosti i visokom obrazovanju te posebno Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju Republike Hrvatske te da se takvim postupcima izigrava sama svrha postojanja etičkih tijela. Područno vijeće nadalje smatra posve neprimjerenim traženje da se na temelju takvih prijava više znanstvenika isključi iz rada tijela Nacionalnoga vijeća za znanost Republike Hrvatske. Područno vijeće također smatra daje ovo mišljenje potrebno poslati na sve one adrese na koje su dostavljene predmetne prijave, te moli Nacionalno vijeće da tako postupi."
Kao što možemo vidjeti, matično Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu odbacilo je tužbe protiv ministra Barišića, a jednako tako je postupilo i Područno znanstveno vijeće za humanističke znanosti Nacionalnog vijeća za znanost. Štoviše, oni koji su ih iznosili sami su bili optuženi za uznemiravanje akademske zajednice.
Uz to, Vijesti.hr u posjedu su dokumenta naziva "Ad hoc etičko povjerenstvo Sveučilišta u Zagrebu" (KLASA: 602-04/11-17/3 URBROJ: 380-004/093-11-16) iz 4. travnja 2012. godine.
U njemu piše sljedeće.
"Ad hoc etičko povjerenstvo Sveučilišta u Zagrebu (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), osnovano temeljem Odluke rektora prof. dr. sc. Alekse Bjeliša (KLASA: 602-04/11-17/3; URBROJ: 380-004/093-11-2) u sastavu prof. dr. sc. Zdravko Lacković, prof. dr. sc. Ignac Lovrek i doc. dr. sc. Tihomir Vukelja zaprimilo je i razmatralo predmete koje je ovom tijelu dostavio Etički savjet Sveučilišta u Zagrebu (u daljnjem tekstu: Savjet). Povjerenstvo je razmatralo predmete prijava koje su Savjetu dostavili na znanje doc. dr. sc. Tomislav Bracanović, doc. dr. sc. Pavel Gregorić, doc. dr. sc. Tomislav Janović i doc. dr. sc. Davor Pećnjak. Uz navedene podneske Povjerenstvu su na razmatranje dostavljene i protuprijave podnositelja prof. dr. sc. Pave Barišića, prof dr. sc. Ante Čovića i prof dr. sc. Mislava Kukoča. U razmatranju navedenih predstavki Povjerenstvo je, sukladno Odluci o imenovanju, dužno izvjestiti Savjet je li u postupcima koji se navode u prijavama i protuprijayama došlo do kršenja pravila propisanih Etičkim kodeksom Sveučilišta u Zagrebu (u daljnjem tekstu: Kodeks). U svom radu Povjerenstvo se posebice trebalo osvrnuti na slučajeve mogućeg neetičnog napredovanja u zvanja te pitanja znanstvenog krivotvorenja i plagijata.
Povjerenstvo je razmotrilo zaprimljene predstavke i proučilo relevantnu dokumentaciju te je, temeljem navedenog, donijelo sljedeće
MIŠLJENJE
Povjerenstvo smatra da se u dostavljenim predmetima ne radi o
plagijatu ili njegovim pojavnim oblicima. Također, navodimo da se
pitanje višestrukog objavljivanja rezultata znanstvenoga
istraživanja ne može izjednačiti s plagijatom, a kao takav ne
navodi se ni u Etičkom kodeksu Sveučilišta u Zagrebu koji je
temelj rada Povjerenstva. Nadalje, dvostruko objavljivanje
smatramo neprihvatljivim, ukoliko je isto napravljeno
suprotno pravilima struke. Radi li se u nekom konkretnom slučaju
uistinu o višestrukom objavljivanju istoga znanstvenoga rezultata
može procijeniti jedino povjerenstvo odgovarajuće sastavnice
Sveučilišta, tj. povjerenstvo sastavljeno od osoba dobro upućenih
u odgovarajuće znanstveno područje i konkretnu znanstvenu
problematiku. U nekim slučajevima takvo objavljivanje je
dopušteno, ali uz minimalan uvjet navođenja prethodne
publikacije. Zbog nepoznavanja običaja struke, ovo Povjerenstvo
nije u mogućnosti procijeniti radi li se ovdje o dvostrukom
objavljivanju koje bi odudaralo od uvriježene prakse u
specifičnom području. Vezano uz pitanja neetičnog
napredovanja, ovim putem navodimo da se takva pitanja ne mogu
razmatrati pred ovim tijelom, budući da su pitanja napredovanja
regulirana Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom
obrazovanju i općim aktima visokih učilišta. Kod napredovanja u
zvanje može se govoriti samo o tome udovoljava li pojedini
kandidat zadanim kriterijima ili ne (što može procijeniti jedino
stručno povjerenstvo) i je li postupak izbora bio regularan (u
skladu sa svim pravnim propisima).
Vezano uz pitanja znanstvenog krivotvorenja, Povjerenstvo u filozofiji, zbog njezine specifičnosti, ne nalazi mogućnosti za takvo krivotvorenje", piše u dokunmentu koji su potpisala tri profesora člana "Ad hoc etičkog povjerenstva Sveučilišta u Zagrebu".
Inače, ovo nije jedina afera koja se vezuje uz Pavu Barišića. Kako pišu Novosti, Ivana Kalogjera, tadašnja novinarka Jutarnjeg lista, 2006. je objavila da je Barišić za vrijeme dok je bio pomoćnik ministra obrazovanja Dragana Primorca dvostruko naplaćivao putne troškove. Nakon što je afera izbila u javnosti, Barišić je morao vratiti novac, a nedugo nakon toga je napustio Ministarstvo. Oko te priče pokušali smo doći do komentara Primorca, ali nam se nije javljao na nekoliko naših poziva.
Nova afera vezala se uz njegovo ime i 2008. godine. Nakon odlaska iz Ministarstva Barišić nastavlja s radom na Sveučilištu u Splitu, koje mu dodjeljuje povlašteni kredit za kupnju stana. Barišić je u tom trenutku već bio vlasnik stana površine 200 četvornih metara u Zagrebu, a nakon interne analize Ministarstva odluka je proglašena neetičnom te krediti nisu realizirani.
Samo godinu dana kasnije, 2009., novinarka Jutarnjeg lista Tanja Rudež otkriva da Pavo Barišić istovremeno predaje na čak 19 kolegija, od čega 11 obaveznih, i to u Zagrebu, Osijeku, Zadru i Splitu. Barišić i novinarka su zbog troga završili i na sudu.
Barišić odgovorio na optužbe.
Pavo Barišić, u razgovoru za N1, odgovarajući na pitanje o aferama uz kojega se veže, kazao je da on nije najslabija karika.
"Ja mislim da nisam najslabija karika, dopustite mi da se dokažem u radu u svom resoru, kao što su priliku imale i moje kolege. S vremena na vrijeme ćete imati priliku provjeravati moj rad. Razumijem kritičko zanimanje javnosti, otvorena će biti vrata u Ministarstvu i onda ćemo vidjeti sve poteze i jesam li slaba karika ili nisam".
Tvrdi da se iz Ministarstva ranije povukao u dogovoru s tadašnjim ministrom obrazovanja Draganom Primorcem.
"To su bili naši dogovori s tadašnjim ministrom, ja sam znanstvenik koj je nastavio svoju karijeru i sada sam se odazvao kada sam pozvan", kaže.
Tvrdi da se nije povukao iz Ministarstva zbog nepravilnosti koje su tada navodno otkrivene:
"Ja nepravilnosti, ili kako god hoćete to nazvati, ne vidim, nikakve o kojima bih mogao govoriti. Članak o kojem se govori, koji se najviše citira u medijima, dekan fakluteta u Splitu Josip Milat je isti dan demantirao, i ja sam isto demantirao, to su svi navodi koji nisu istiniti."
Barišić tvrdi i da nije izgubio sudski spor koji se vodio protiv njega zbog nepravilnosti. "Ja nisam izgubio spor. U prvom stupnju je bila osuđujuća presuda za klevetu novinarke, a nakon što se novinaraka ispričala, ja sam povukao tužbu, nisam izgubio spor."
DOKUMENTI:
Slučaj Barišić
Slučaj Barišić
Slučaj Barišić
Slučaj Barišić
