Proizvodi koje ima gotovo svako domaćinstvo i koje smo svakodnevno koristili od iduće godine možete zaboraviti. Novim zakonom zabranit će se jednokratna plastika, ali i dio plastičnih vrećica. I dok zbog ogromnog zagađenja mnogi pozdravljaju ove promjene, dio proizvođača se buni i upozorava da u tom sektoru rade stotine ljudi čija je budućnost sada neizvjesna. Neki drugi su iskoristili novu poslovnu priliku, javlja RTL.
Tube za kozmetiku, posude za biljke, dijelovi za automobile. U tvornici Stražaplastika u Humu na Sutli na godinu se preradi više od 5000 tona plastike. "Prošla godina je za nas bila rekordna godina po svemu, od prihoda, prvi put smo prešli 100 milijuna, imamo 230 zaposlenih, jednako kao i prije, znači automatizacijom, robotizacijom smo došli do toga da isti broj ljudi može napraviti puno više i prošle godine smo obradili 5300 tona plastike, od toga 1600 je reciklirane plastike", kazao je Josip Grilec, direktor tvrtke za preradu i promet plastičnih masa.
Naći će neki drugi posao
Josip Grilec je i predstavnik cijele industrije plastike u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Novinare RTL-a odveo je u dio pogona gdje je sada potpuna tišina jer jednokratna plastika poput slamki koje se tamo proizvode od srpnja iduće godine odlazi u prošlost.
"Mi ne budemo bitno izgubili, naša proizvodnja slamčica je u dobrim godinama bila oko jedan posto ukupnih prihoda. To se godinama već smanjivalo, sada je to u tragovima. A sad ćemo za tu opremu naći neki drugi posao. Jednako tako će biti plastika. Ali ono što tržište akceptira kao prihvatljivo. Dosad još nismo išli u taj dio, ali ćemo morati ići od iduće godine", kaže Grilec.
Plastika kao morski otpad
Analize Europske unije pokazuju da 80 do 85 posto morskog otpada na obalama zemalja članica čini plastika, a od ukupne količine - 50 posto je ona jednokratna. To su proizvodi koje koristimo svakodnevno, a često i neodgovorno. Primjerice, plastici koju iskoristimo i bacimo nakon samo jednog ručka naručenog iz restorana trebat će stotine godina da se razgradi. Vrećice, jednokratne posude za hranu i pribor za jelo.
Od iduće godine te stvari odlaze u povijest, a s njima i štapići za uši, tanjuri, miješalice, slamke, štapići za balone. Tzv. Direktive o otpadu u hrvatsko zakonodavstvo ulaze kroz Zakon o gospodarenju otpada koji je trenutačno u javnom savjetovanju. A nakon uvođenja obvezne naplate 2019., sada se deblje plastične vrećice zabranjuju. U regulativi se one nazivaju lagane, a one tanje, za voće i povrće vrlo lagane.
"Hrvatska je već primijenila odredbe te direktive. Međutim, Direktiva je predviđala za svaku državu i mogućnost zabrane tih vrećice. I ono što se sada predviđa novim Zakonom, znači zabrana korištenja laganih plastičnih vrećica, znači to su one koje se dobiju na blagajni, njihovu zabranu od srpnja sljedeće godine", priča Sanja Radović Josić, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Svijest o štetnosti proizvoda
Europska komisija je procijenila kako će se tzv. SUP Direktivom kojom se reguliraju pitanja jednokratne plastike, izbjeći štetu u okolišu u vrijednosti od 22 milijarde eura do 2030. i donijeti ušteda potrošačima od 6,5 milijardi eura. Proizvođači će morati i podizati svijest o štetnosti svojih proizvoda, označavati ih, ali i čistiti okoliš. "Reakcije su dvojake. Postoji dio javnosti koji zagovara i smatra da je zabrana potrebna. S druge strane, industrija plastike koja se protivi tome", kaže Radović Josić.
Prilagodba na SUP Direktivu industriju plastike stajat će više od tri milijarde eura. No, s obzirom na to da u Hrvatskoj nema previše proizvođača jednokratne plastike, veći problem je zabrana plastičnih vrećica, poručuje Gordana Pehnec Pavlović iz Hrvatske gospodarske komore.
"Uvedena je naplata vrećica i ona je prouzročila pad potrošnje više od 60 posto. Ta dodatna varijanta će dodatno pogoditi ovu djelatnost. Prema našim podacima, to je negdje 800 ljudi koji radi u sektoru. Ovakva zabrana definitivno će izbrisati tu djelatnost…", kazala je Gordana Pehnec Pavlović, poslovna tajnica Udruženja industrije plastike i gume pri HGK.
Koja je alternativa?
Predlažu alternativu. "Ono što bi se trebalo smanjiti, ukidati, je plastična vrećica koja u sebi ne sadrži reciklant, to je tema komunikacije s Ministarstvom i iskreno se nadam da će to uroditi plodom. Naš prijedlog je da se zabrane one lagane plastične vrećice koje sadrže manje od 80 posto reciklanta u sebi", ističe Pehnec Pavlović.
Iz Ministarstva poručuju da se trebaju prilagoditi. "Ono što pokušavamo u razgovoru s tim dijelom industrije objasniti da je upravo vrijeme da naprave zaokret u proizvodnji, recikliranju ili proizvodnji nekih drugih materijala jer je Europska unija predvidjela i fondove kojima će stimulirati promjene u proizvodnji takvih proizvoda", kaže Radović Josić.
"Industrija se prilagođava. Industrija sada da bi imala zeleni proizvod, u njemu mora imati reciklant. Mi u Hrvatskoj imamo problem s otpadom. Od 1. siječnja iduće godine sve države članice EU-a plaćat će određenu svotu novca prema količini nereciklirane plastike Komisiji. Mi želimo biti prilika za pomoć da u toj suradnji s tim dionicima - i Ministarstvom i ostalima nađemo rješenje na koji način otpad zbrinuti", ističe Pehnec Pavlović.
