Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić preminuo je u noći s pretposljednjeg na posljednji dan veljače 2021. Dvadeset i jednu godinu vodio je hrvatsku metropolu na način koji mnogi opisuju, blago rečeno, dvojbenim. Čak i njegove posljednje odluke, točno tri mjeseca prije nadolazećih lokalnih izbora, bile su odraz njegova rada.
Podsjetit ćemo da je 15. veljače Zagrebparking podignuo nepropisno parkirani rent-a-car automobil kojim se služio u službene svrhe pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo Vjekoslav Jeleč. Od sljedećeg dana, po naredbi s vrha, pauk više ne diže aute na svoju ruku. Uz to, u Zagrebparkingu je na mjestu pomoćnice voditeljice instaliran Patrik Šegota, koji je prije toga maknut iz Gradskih groblja zbog afere sa zakupom prodajnih mjesta na Mirogoju.
Za ilustraciju kakav je bio Bandićev model upravljanja gradom može poslužiti i situacija od 24. veljače kada je zagrebačko Općinsko državno odvjetništvo osumnjičilo za mobbing Luku Čuljka, ravnatelja Ustanove Park Maksimir, kojeg je na tu poziciju, iako nije zadovoljavao stručne kriterije natječaja, postavio upravo svemoćni gradonačelnik.
Model zapošljavanja po gradskim firmama
Najsvježija su to dva primjera Bandićeva upravljanja Gradskom upravom i Zagrebačkim holdingom. Da ne spominjemo kako je najveći gubitaš, ZET, unatoč zabrani zapošljavanja zbog nedostatka novca u gradskoj blagajni ipak pronašao radno mjesto glumici Heleni Kovačić i to u odjelu marketinga i promocije. Da ne spominjemo da je ondje zaposlena sestraMirke Jozić, pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu u zagrebačkoj gradskoj upravi ili pak brat Bandićeve saborske žetončiceMarije Puh.
Nije Bandić po gradskim firmama i upravi zapošljavao samo one kojima je obećao pomoći, kao ni rodbinu svojih suradnika. Rado je činio usluge i onima od kojih je imao velike političke koristi. Tako je recimo u Plinari zaposlena skoro čitava obitelj zamjenika načelnika prometne policije koji je još 2002. tražio od svojih podređenih da iz zapisnika izbace rezultate Bandićeva alkotestiranja nakon što je skrivio sudar i bježao policiji. Uz to, prošle je godine pozicijom direktorice u Plinari nagrađena pravnica i supruga predsjednika Kluba HDZ-ovih zastupnika u Skupštini, Kazimira Ilijaša. Ne zaboravimo, većinu u Gradskoj skupštini čine upravo Stranka rada i solidarnosti te HDZ.
Zagrebački holding zapošljava 7877 osoba, što znači da jedan njihov zaposlenik dolazi na 102 stanovnika Zagreba. Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
"Za te ljude nismo čak ni pisali ugovore, nego smo čisto proveli njihove prijave. Mi smo samo dobili već potpisane ugovore o radu zajedno s priloženim njihovim životopisima i svjedodžbama. Napravili smo prijave na mirovinsko i zdravstveno i pospremili ih u dosje. Sve je to čudno izgledalo", posvjedočila je u veljači prošle godine na suđenju u aferi Agram Natalija Matičević, zaposlenica Ustanove za upravljanje sportskim objektima, o tome kako se ondje provodilo uhljebljivanje.
Dobra ideja, loša realizacija
Slučajeve dalje nabrajati nećemo, zbog nekih je završio i na sudu, ali već iz toga je jasan modus operandi koji je u dva najvažnija zagrebačka tijela, Upravi i Holdingu, stvorio vojsku zaposlenika, čije je ogromne apetite trebalo namiriti. Stoga ne čudi da se gubici u gradskom proračunu procjenjuju na dvije milijarde kuna. Tvrtke i gradski uredi koji su pretvoreni u stranačko leno, otprije su postali simbol neučinkovitosti, a s obnovom metropole nakon potresa sve je još uočljivije.
Ekonomist Damir Novotny je u razgovoru za Net.hr ustvrdio kako, primjerice, Zagrebparking, isti onaj koji odnedavno djeluje samo po dojavi građana, "više troši nego što zaradi naplatom parkiranja, jer ima previše ljudi." Ustvrdio je i da je gradski prijevoz najveći problem, jer se tu generiraju najveći gubici. Jasno je da Holding, kao gradsko komunalno poduzeće, i Upravu, kao tijelo koje kontrolira procese u metropoli, treba transformirati. No, to će možda biti i teži proces od onoga kojeg je Bandić sa svojim ljudima poduzeo kako bi ustrojio takav model rada.
"Zagrebački holding je nastao po uzoru na slične velike komunalne kompanije u gradovima poput Münchena, Beča ili Graza. Većina europskih gradova, pogotovo ovi veliki, imaju slične kompanije koje upravljaju gradskim prometom, pružaju komunalne usluge. Međutim, ta inicijalna ideja se u Zagrebu pretvorila u mehanizam pretjeranog zapošljavanja. U odnosu na ukupne prihode, kad ga usporedimo sa sličnim gradskim kompanijama u Austriji, Njemačkoj ili Sloveniji, vidimo da je produktivnost Holdinga jako niska. Zbog toga je potrebno, a ta zadaća je odavno dospjela na red, transformirati kompaniju u moderno gradsko komunalno poduzeće", uvjeren je Novotny.
Ekonomist Damir Novotny smatra da ima prostora za korupciju tamo gdje se politika uključuje. Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Podsjetit ćemo da je Holding nastao 2007. udruživanjem 14 gradskih poduzeća, osam trgovačkih društava i jedne ustanove. Na njihovim internetskim stranicama stoji kako se bave poslovima iz komunalne, tržišne, energetske i ljekarničke djelatnosti te poslovima javne vodoopskrbe i odvodnje. Također, među podacima je vidljivo kako zapošljava 7877 osoba, što znači da jedan zaposlenik Holdinga dolazi na 102 stanovnika Zagreba.
Da se pita Novotnyja, Holding bi trebalo smanjiti i to tako da se dio tvrtki jednostavno odvoji i privatizira. "Onaj dio usluga koji je vezan za tržište i građevinsku operativu, recimo Zagrebačke ceste, nemaju potrebe biti u Holdingu i iz njega treba izbaciti ono što nije posao gradskog Holdinga. Kupovali su zemljišta i vlasnici su čitavog niza građevinskih čestica za koje ne znaju što bi s njima. Građevinska operativa tamo ne treba biti. Treba izdvojiti sve što nije njihova osnovna djelatnost i privatizirati", poručio je Novotny.
Time bi se, barem djelomično, riješio problem proračunskih izdataka koji su sastavljeni od uglavnom, podsjetio je, plaća mnogo većih od hrvatskog prosjeka. Upravo tu ekonomski analitičar vidi prilike za dodatnu uštedu. Naime, smatra da masovno otpuštanje nije izvedivo.
"Tu se zapošljavaju umirovljenici na pola radnog vremena, a ne mladi ljudi. Taj trošak plaća, relativno visokih, potroši sve što se naplati, čak i više od toga. Prema tome, u komparativnom smislu, mnoga su gradska poduzeća nisko produktivna, ne samo u upravi i birokraciji, nego i u samim poslovnim operacijama. Politički je neprovedivo masovno otpuštanje i to se vjerojatno neće i ne treba dogoditi. Ali, da bi se plaće mogle svesti na prosjek RH, to bi trebalo. Zašto bi činovnik u Gradu Zagrebu na teret nas, građana, trebao zarađivati za isti posao više u odnosu na, recimo, jednog zaposlenika Gradske uprave u Osijeku?", upitao se Novotny otvarajući front prema još jednom lenu Bandićevih i partnerskih interesa - Gradskoj upravi.
Nedigitalizirana i predimenzionirana Uprava
Podsjetio je kako je i ona za potrebe i veličinu Zagreba predimenzionirana. Uključuje 25 ureda, među kojima je i gradonačelnikov, stručne službe gradonačelnika i Skupštine, još 11 gradskih poduzeća izvan sastava Holdinga, među kojima je i najveći gubitaš ZET, 20 zdravstvenih, 37 kulturnih, 60 predškolskih, 114 osnovnoškolskih, 65 srednjoškolskih, 19 socijalnih te 21 ostalu ustanovu, 17 gradskih četvrti, 218 mjesnih odbora, 10 područnih ureda Gradske uprave... Svi zaposlenici, službenici ili članovi ovih tijela su, ovisno o pozicijama na kojima rade, u redovitom ili savjetničkom radnom odnosu ili primaju naknade.
"Gradska uprava je također predimenzionirana za grad veličine Zagreba, koji ipak nije megalopolis. Imamo primjer Ljubljane koja je odradila vrlo dobar posao i grad je slične veličine pa se može uspoređivati. Gradska uprava se mora digitalizirati, to je nužno. To je trend u svim europskim gradovima i mora se omogućiti da se većina usluga koje pruža Grad digitalizira i da se smanji potreba za birokracijom", jednostavan je recept našeg sugovornika za rješavanje problema glomazne i neučinkovite Gradske uprave.
Dio Holdinga potrebno je privatizirati, a Gradsku upravu digitalizirati i smanjiti plaće njenih zaposlenika na razinu prosječnih u državi, smatra ekonomist Novotny Foto: Borna Filic/PIXSELL
On smatra da se, paralelno s digitalizacijom, treba uvesti potpuno nova struktura organizacije gradske uprave. Ključna su mjesta, prema njegovu mišljenju, urbanizam, infrastruktura i obnova, a upravo u potonjem terminu vidi priliku za bolju suradnju Grada i Vlade, odnosno transformaciju gradske po modelu državne uprave.
"Grad je zapravo veliki brod, on će i bez kapetana otploviti dalje, to je jasno. Veliki brodovi se ne mogu naglo zaokrenuti jer onda postoji opasnost da se oni prevrnu na bok i potope. To se neće dogoditi, ali da su potrebne radikalne promjene – jesu. Vidimo čitav niz područja, gdje su unapređenja nužna. Govorim iz pogleda građanina", ustvrdio je Novotny.
Da bi se to ostvarilo, potrebno je baciti pogled u malo šire susjedstvo, u gradove poput Ljubljane, Graza, Brna ili Pečuha. No, tek će lokalni izbori 16. svibnja, a po potrebi i dva tjedna kasnije, pokazati hoće li se krenuti u postupnu razgradnju glomaznog i štetnog sustava ili će korupcija, nepotizam, glomaznost i neučinkovitost ostati "stalna mijena" u životu hrvatske metropole.
"Gdje god postoji politika tu ima tih pojava, to nije specifikum Hrvatske i Zagrebačkog holdinga, nego svakodnevno vidimo slične afere po europskim gradovima. U Austriji je sad isplivalo nekoliko afera u gradskim poduzećima. Gdje god se uključi politika, tu ima prostora za korupciju. U načelu je prihvatljiva ideja velikog gradskog komunalnog poduzeća koje bi se pojavljivalo na tržištima kapitala i moglo preuzeti na sebe dugove za kapitalne investicije. One se moraju oblikovati u skladu s potrebama grada, a gradom se upravlja onako kako građani izaberu. To je opet pitanje demokratskog procesa", ustvrdio je ekonomski analitičar Novotny.
