Ovogodišnji popis stanovništva bliži se kraju; u petak, 29. listopada završava druga faza popisa. Dok se tako s nestrpljenjem iščekuju najnoviji podaci o brojnosti stanovnika Hrvatske, Državni zavod za statistiku (DZS) je objavio procjenu za kraj prošle godine - četiri milijuna i 48 tisuća stanovnika. U usporedbi s Popisom iz 2011. godine, to je 237 tisuća hrvatskih građana manje.
Zbog toga se javlja bojazan da bi novi podaci mogli pokazati da je u Hrvatskoj 2021. godine manje od 4 milijuna stanovnika. Demograf s zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i voditelj Centra za longitudinalne populacijske studije, prof. dr. sc. Ivan Čipin, za RTL.hr je komentirao navedene demografske podatke.
'Ulaskom Hrvatske u EU je počelo značajnije iseljavanje'
Čipin je kazao da je u posljednjih 10 godina u Hrvatskoj prema podacima DZS-a broj stanovnika smanjen za 239.629 stanovnika. "Od toga je skoro 60 posto rezultat negativnog prirodnog prirasta odnosno imali smo 141.707 više umrlih od rođenih. Statistika migracija Državnog zavoda za statistiku koju im šalje MUP nije najpreciznija i broj iseljenih je donekle podcijenjen, pa je taj 'egozodus' i veći", kazao je.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, govori Čipin, počelo je značajnije iseljavanje budući da se tada otvorilo i europsko tržište rada. "Pogotovo njemačko, gdje radi uvjerljivo najveći broj Hrvata. Emigracija je većinom potaknuta razlikama u plaćama i životnom standardu između bogatijih članica EU i Hrvatske, ali tu su obrazovni, obiteljski, politički i drugi razlozi odlaska iz zemlje koje se ne smije zanemariti", rekao je Čipin.
"Mi smo vrhunac iseljavanja imali prije nekoliko godina i sad su brojke iseljenih u silaznoj putanji", dodao je.
No, kakve će biti brojke ovogodišnjeg Popisa? Čipin smatra da će broj stanovnika biti zasigurno manji jer je Hrvatska samo od početka ove godine do kraja kolovoza zabilježila 16.500 više umrlih nego rođenih.
"Ta razlika je znatno veća nego u ranijim godinama ponajprije zbog koronakrize i viška umrlih od bolesti COVID-19. Broj živorođenih u prvih osam mjeseci ove godine je prema preliminarnim podacima čak nešto veći nego u istom razdoblju prošle godine, što je pomalo neočekivano, ali je zato broj umrlih za više od 5000 veći nego prošle godine u istom razdoblju", objašnjava Čipin.
'Jednu od radikalnijih reformi treba napraviti u sektoru obrazovanja'
"U Hrvatskoj ili nema dovoljno slobodnih radnih mjesta za ljude trenutačnih obrazovanih kvalifikacija ili su poslovi za one koji su traženi slabo plaćeni. Sasvim je normalno da one koji se odluče iseliti vodi želja za boljim i kvalitetnijim životom", naglasio je.
Osvrnuo se i na reforme koje bi, smatra, "trebale biti takve da stvore uvjete za razvoj ekonomije koja će imati takvo tržište rada koje će producirati dovoljan broj kvalitetnih i dobro plaćenih radnih mjesta". "Jednu od radikalnijih reformi treba napraviti u sektoru obrazovanja, da se usklade sadašnje i buduće potrebe profila radne snage. Jer ako to brzo i odlučno ne napravimo, iseljavanje će i dalje biti dominantna slika hrvatske demografije i hrvatski obrazovni sustav proizvodit će radnu snagu za Njemačku, Irsku i druge zemlje, od koji mnogi neće raditi u struci za koju su se školovali već na poslovima nižih kvalifikacija", zaključio je Čipin.
