Ove godine velik broj ispitanika iskoristit će blagdane u lipnju. Njih 41% 'spojit' će 22. i 25. lipnja, te taj tjedan iskoristiti za godišnji odmor, što znači da će sljedeći tjedan raditi svega 59% ispitanika. No, u većini slučajeva radi se o pojedinačnim godišnjim odmorima, jer će svega tri posto tvrtki sljedeći tjedan biti na kolektivnom godišnjem odmoru, dok će samo jedan od dva neradna dana 'spojiti' dodatnih 12% tvrtki. Većina tvrtki (njih 85%) sljedeći će tjedan ipak raditi, iako (vjerojatno) smanjenim tempom. Istraživanje o godišnjim odmorima proveo je portal MojPosao tijekom svibnja 2010. na uzorku od preko 500 ispitanika. Cilj istraživanja bio je ispitati zadovoljstvo ispitanika brojem dana godišnjeg odmora, njihove navike odlaska na godišnji odmor te razloge zbog kojih ga eventualno ne koriste u cijelosti.
Ukoliko se razmotri podjela prema djelatnostima, najviše dana godišnjeg odmora, prosječno čak 26, imaju zaposlenici koji rade u sektoru zdravstvene zaštite, državnoj upravi, sudstvu i pravnim poslovima te znanosti, obrazovanju i odgoju. S druge strane, najmanje godišnjeg odmora, svega 21 dan, imaju ispitanici koji rade u proizvodnji strojeva i uređaja, a s 22 slobodna dana puno bolje ne stoje ni zaposlenici u turizmu i ugostiteljstvu, građevini i arhitekturi, trgovini te IT industriji.
arti-201006140084006Trajanjem godišnjeg odmora nije zadovoljna polovica ispitanika, koji bi htjeli više slobodnih dana, a samo tri posto ispitanika smatra da imaju previše godišnjeg odmora. No, bez obzira na (ne)zadovoljstvo brojem dana godišnjeg odmora, većina ispitanika ne bi se odrekla povišice na račun godišnjeg odmora. U skladu s tim, 85% ispitanika radije bi odabralo povišicu nego dodatne slobodne dane u vrijednosti godišnje povišice.
Velika većina sudionika istraživanja (njih čak 87%), pri čemu nema znatnih razlika s obzirom na obrazovanje i visinu primanja, planira ove godine ići na godišnji odmor, što je jasan pokazatelj kako je svim zaposlenima potreban odmor od svakodnevnih obveza.
No, iako će ispitanici većinom koristiti godišnji odmor, on ove godine neće biti 'raskošan' kao prije. Naime, čak je 63% ispitanika izjavilo kako trenutna gospodarska situacija utječe na njihove planove za godišnji odmor, što je više nego prošle godine, kada je kriza utjecala na planove manje od polovice ispitanika (njih 44%).
Unatoč želji da se broj dana godišnjeg odmora poveća, čak 28% ispitanika neće u potpunosti iskoristiti slobodne dane iz prošle godine, a neiskorišteno će ostati prosječno osam dana, što zapravo predstavlja čak trećinu ukupnog godišnjeg odmora. Svi dani godišnjeg odmora ne koriste se prvenstveno zbog previše posla i pritiska nadređenih (ukupno 70% slučajeva), a u manjoj mjeri zbog loše organizacije vremena (11%), straha od otkaza (6%) ili straha od zaostataka (1%).
U prilog prethodno navedenim podacima ide i činjenica kako svega petina ispitanika (njih 22%) na godišnjem odmoru može u potpunosti zaboraviti na posao.
Četvrtina ispitanika (23%) na godišnjem odmoru često razmišlja o poslu, dok nešto više od polovice ispitanika (njih 55%) o poslu na odmoru razmišlja samo ponekad. Za vrijeme godišnjeg odmora, o poslu češće razmišljaju ispitanici koji rade u manjim tvrtkama te ispitanici s većim primanjima, a ovi ispitanici za vrijeme godišnjeg odmora i češće provjeravaju službeni e-mail te gotovo redovito odgovaraju na službene pozive.
Ove godine svega petina ispitanika očekuje regres (njih 20%), i to prosječno 1.966 kuna, što je preko 50% manje u odnosu na prošlu godinu kada je regres očekivalo 47% ispitanika.
Prethodni članak:
arti-201006020057006
