Institut za turizam posljednji je put prije četiri godine, u satelitskom računu turizma (TSA), utvrdio da je izravni udio turizma u hrvatskom BDP-u oko 10,4 posto, a zadnje procjene govore da ukupan udio turizma iznosi između 14 i 16 posto BDP-a, koliki utjecaj i značaj ima turizam za hrvatsko gospodarstvo zapravo se uopće ne zna, piše Poslovni dnevnik.
Točan nije ni izračun Hrvatske narodne banke o prihodima od turizma, budući da se radi o metodi ankete koja prati isključivo potrošnju stranih gostiju u Hrvatskoj, te ne uključuje domaće turiste. Državni zavod za statistiku također u svojim izračunima ne prati prihode od nautičara, a nitko ne može pratiti sivu zonu segmenata kao što je obiteljski smještaj koji nije u sustavu PDV-a, kao što se gotovo nikako ne prati segment jednodnevnih izleta bez noćenja.
“Turizam je teško mjeriti jer se radi o segmentu koji uključuje mnoge grane gospodarstva koje se međusobno isprepliću, uključujući poljoprivredu, prehrambenu industriju, trgovinu, usluge. Iako se radi o najjačem osloncu hrvatske ekonomije, država nije dovoljno uložila u nacionalni projekt izrade satelitskog računa kako bismo dobili aktualne podatke”, kazao je Oliver Kesar, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu za Poslovni dnevnik.
Za sada je međutim poznato da na udjel turizma na ukupno gospodarstvo velik utjecaj imaju i dalje visoka sezonalnost, velika uvozna komponenta, te velik udjel smještaja koji nije u sustavu PDV-a. Naime, procjena je da se između 30-40 milijuna noćenja proda bez kune PDV-a, a prošle je godine u Hrvatskoj ostvareno ukupno oko 87 milijuna noćenja.
Institut u suradnji s Ministarstvom turizma i Državnim zavodom za statistiku radi na projektu satelitske bilance kojoj je cilj utvrditi direktne, indirektne i inducirane ekonomske učinke turizma, no nije poznato kad će projekt biti gotov.
