Hrvatska je u 2018. uvezla voća i povrća više nego 2017. godine, objavili su povrćari i voćari, pa smo tragom te priče istražili kakvo je stanje na početku ove godine. Došli smo do zabrinjavajućih podataka jer uvozimo i više nego što se misli. Najviše pate veliki poljoprivrednici jer njihova je roba, iako puno kvalitetnija, nekonkurentna uvoznoj.
Trend uvoza voća i povrća se nastavlja. U 2018. smo uvozili više nego u 2017. U samo prva dva mjeseca ove godine uvezli smo već 30 posto više nego na početku prošle godine.
Mali proizvođači bolje prolaze nego veliki jer imaju stalne kupce.
Vjerujete li više domaćim ili stranim proizvodima?
„Domaćim, naravno", rekla je Gisela iz Osijeka.
"Svi koji znaju radije dolaze na tržnicu. Kad vide onu robu i ovu našu. Koliko je ovo kvalitetnije i bolje. Nešto što je ubrano dan prije i ono što stoji dugo, mislim da se to ne može mjeriti i naši stalni kupci se vraćaju. Mi smo im na tome zahvalni", izjavila je prodavačica povrća Katarina.
No veliki proizvođači imaju problema. Najprije velike suše, a zatim potop njihovu su proizvodnju prepolovili.
"Veći proizvođači koji su imali ugovore s našim marketima, velikim robnim kućama, morali su jednostavno odstupiti jer nisu imali kvantum proizvodnje i određenu kvalitetu", rekao je Ernest Nad iz Odsjeka za poljoprivredu Hrvatske gospodarske komore.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u prva dva mjeseca ove godine uvozi se čak 29 posto rajčice, 42 posto krumpira i čak 127 posto luka više nego u prva dva mjeseca prošle godine.
U trgovačkim centrima rijetki su domaći proizvodi.
Na pitanje kupuju li često u trgovačkim centrima, kupci uglavnom odgovaraju potvrdno, a za domaće proizvode kupac Ivan je kazao: „Pa gdje da kupim domaće?"
Pitanje je na mjestu jer bi moglo biti i naših proizvoda na policama trgovačkih lanaca kad bismo štitili polja od suše i vlage.
"Mi nažalost nemamo ozbiljnijih ulaganja u infrastrukturu. Nemamo plastenika, nemamo staklenika“, rekao je Nad.
No, osim zaštite polja zakonodavac bi mogao popratiti trendove razvijenijih zemalja, kontrolirati uvozne kvote i zaštititi – domaće poljoprivrednike.
