Iako imamo dovoljno darivatelja i vlastitih zaliha, često čujemo apele da određene krvne grupe nedostaje.
- Jedna kap može promijeniti sve: Darujte krv i spasite život!
- Hoće li masovno iseljavanje mladih iz Hrvatske dovesti do nestašice krvi?
''Jedna stvar koja nama ne znači puno, a drugima može puno pomoći i mislim da svatko može pronaći tih sat, sat i pol vremena da dariva krv'', kaže Katarina Rašić, darivateljica krvi.
A kada darivatelji odrade svoje, počinje drugi veliki posao. Provode se testovi na bolesti i još jednom provjerava krvna grupa, a potom se krv razdvaja na sastavne dijelove.
''Bolesnik ovako ne može dobiti krv. Da bi on to mogao dobiti, mi to moramo preraditi. Odnosno mi razdvajamo pojedine komponente krvi, u ovom slučaju to su eritrociti, trombociti i plazma'', objašnjava Maja Strauss Patko, rukovoditeljica Službe za transfuzijsku medicinu.
Krv se centrifugira i nakon toga se stavlja u aparate koji je dalje razgrađuju.
''Uvijek je razdvojeno tako da stanice padnu dolje kao teže, a gore ostane plazma. Dolje idu eritrociti, u drugom dijelu će ostati većina trombocita, a u drugoj vrećici se skuplja plazma'', objašnjava Strauss Patko.
Nju transfuzijom primaju pacijenti s jakim krvarenjem. Ona se do tad čuva u hladnjačama na temperaturi do -40 Celzijevih stupnjeva godinu dana, a puno su osjetljiviji trombocIti.
''Oni se cijelo vrijeme bućkaju lagano na polici i kao takvi se čuvaju'', objašnjava rukovoditeljica Službe za transfuzijsku medicinu.
Inače su zaslužni za zgrušavanje krvi, a rok trajanja im je samo pet do sedam dana.
''Nakon pet dana oni se uništavaju. Na nama je da vodimo računa da toga ima što manje, znači da se svi oni iskoriste, da redovito obnavljamo'', objašnjava Strauss Patko.
55 posto krvi čini plazma, 45 posto krvne stanice. U samo jednoj kapljici nalazi se čak 15 milijuna trombocIta, 400.000 leukocIta i 250 milijuna eritrocita.
U krvnoj slici Hrvata najzastupljenija je A grupa, najmanje AB, a svega 15 posto ima negativan Rh faktor pa samim time one najčešće i nedostaju.
''I zato moramo imati uvijek dovoljno. Nikad previše i nikad premalo sigurnih krvnih pripravaka, a dok god su oko nas dobri ljudi ja sam sigurna da će to i biti'', ističe Irena Jukić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu.
Poput Petra Franovića čije su knjižice darivatelja krvi nakon 20 godina pred raspadom, a danas je dao krv 160. put.
U Petrovoj 3 u Zagrebu na godinu prikupe oko 200.000 doza, a ipak su najponosniji na one koji krv dolaze darivati prvi put.
