Ministrica financija Martina Dalić u Americi je zadužila Hrvatsku za novih 1,5 milijardi dolara, a to će nas zaduženje, namijenjeno vraćanju starih dugova, u konačnici stajati oko 2,5 milijardi dolara ili više od 13 milijardi kuna.
Obveznice s desetogodišnjim rokom dospijeća izdane su uz kupon od 6,375 posto te uz kamatnu stopu koja je oko 0,25 posto niža od one po kojoj se na američkom tržištu lani u srpnju zadužio Ivan Šuker kada je iznosila 6,63 posto.
Gruba računica na temelju dostupnih podataka pokazuje da će hrvatski porezni obveznici za novo izdanje obveznica ulagačima godišnje plaćati prinos od oko 97 milijuna dolara ili oko 520 milijuna kuna, izračunao je Jutarnji list.
"Ako se ovako nastave zaduživati, nikad nećemo ući u eurozonu. Čak da niti jedno jamstvo koje je država dala proteklih godina ne dođe na naplatu, naš će javni dug 2017. prijeći 60 posto BDP-a, a to je maastrichtska granica za ulazak u eurozonu. Uđemo li u EU 2014., tehnički prije 2017. ne možemo uvesti euro, a tada ga nećemo moći uvesti zbog dugova. Bit ćemo osuđeni na kunu koja će slabjeti i imat ćemo darmar u sustavu", komentirala je Maruška Vizek iz Ekonomskog instituta.
Prema podacima Ministarstva financija, Hrvatska trenutačno u inozemstvu ima plasiranih 1,25 milijardi eura i 4,25 milijardi dolara državnih obveznica, koje dospijevaju na naplatu od 2014 godine, piše Jutarnji.
Vezani članci:
arti-201103170119006 arti-201103170559006 arti-201102210071006 arti-201103150085006 arti-201101270320006
