Kao sredstvo za spasgospodarstva - pregovori o skraćenom radnom tjednu - bliže se kraju. Ova mjera bi ciljala sektor industrije i proizvodnje koji bilježi pad narudžbi.
Poslodavac bi plaćao četiri radna dana u tjednu, a peti, koji radnik ne bi radio, plaćala bi država. Cilj je usporitiproizvodnju proizvoda za kojima je smanjena potražnja kako bi se izbjegla otpuštanja.
Vlada je mjeru najavila, a podržavaju je i sindikati i poslodavci. No, ne vide baš svi samo svijetlu stranu ove ideje.
Ekonomske posljedice višemjesečne blokade tek su pred nama. Horizontalne pomoći više nema. Vlada je poticaje za plaće ostavila samo određenim sektorima. Nova mjera u pripremi je skraćenje radnog vremena.
"To nije horizontalna, ovo je specifična mjera. Bude li potrebe, poslodavci kojima narudžbe ili će kasniti ili ih jednostavno neće biti Vlada će moći subvencionirati troškove jednog radnog dana. U potpunosti, ako se to pokaže opravdanim ili nužnim", kazao je DarkoHorvat, ministar gospodarstva.
Dakle, ako zaposlenik ima neto plaću 6000 kuna, poslodavac bi mu platio 4800, a Vlada 1200 kuna. Ministar je to poručio pri obilasku tvrtke ELKA, jednog od deset najvećih izvoznika, koji je za svojih 220 zaposlenika zatražio mjeru poticaja za plaće, ali skraćenje radnog vremena mu nije potrebno.
"Agregatna potražnja na inozemnim tržištima na kojima smo prisutni se relativno brzo oporavila tako da svi ljudi u tri, odnosno, četiri smjene kontinuirano odrađuju posao", govori GordanMiler, direktor tvrtke Elka.
No, mnogima će ovaj njemački model u kojem se proizvodnja usporava dok je narudžbimanje omogućiti da ne stvaraju višak radnika.
"To je nešto o čemu smo možda morali i prije razmišljati, ali evo, mislim da ćemo u ovom razdoblju nakon ova udarna tri mjeseca kada polako ističu ove mjere za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti dodatno pridonijeti očuvanju radnih mjesta", smatra LukaBurilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore.
Nije često, ali događa se - u ovoj temi poduzetnici i sindikati su na istoj strani.
"Ako vi uzmete trošaktehnološkog viška i prelaska vlasnika na Zavod za zapošljavanje ili jedne ovakve mjere skraćivanja radnog tjedna, znači subvencioniranja za dodatno obrazovanje i edukaciju radnika, onda je sigurno isplativost daleko veća da se ta jedna kuna novca iskoristi da radnik ostane u tvrtki", pojasnio je MladenNovosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
No ekonomski analitičari ne misle da je ovo situacija u kojoj bi baš svi bili zadovoljni.
"Da biste vi nekome dali, morate nekome uzeti. Druga stvar - nijedan ministar ne troši svoj novac nego tuđi. To je novac drugih poreznih obveznika i drugih biznisa koji će nastaviti funkcionirati i boriti se", kaže ekonomski analitičar AndrejGrubišić.
A za njih, ako nisu u sektoru turizma, ugostiteljstva, prijevoza ili organizacije manifestacija, zasad pomoći na vidiku - nema.
