Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) objavio je kako se kamatne stope banaka za sada nisu povećavale ni za nove niti za postojeće kredite poduzetnicima i kućanstvima, ali postupno bi se mogao povećati trošak otplate nekih kredita.
Također su naveli kako rizici za poslovanje banaka u danom okružju rastu pa tako povećanje udjela kredita u fazi 2 upućuje na početak pogoršanja kvalitete njihovog kreditnog portfelja. Ali bankovni sustav i dalje je vrlo otporan.
No iz Hrvatske udruge banaka (HUB) odgovaraju kako su se već počeli primjećivati trendovi promjena s kamatnim stopama.
"Prosječna kamatna stopa za novoodobrene nenamjenske kredite s valutnom klauzulom povećana je s 4,72% u srpnju na 5,31% u kolovozu, dok je povećanje kod čistih kunskih kredita bilo jedva primjetno - 4,97% u odnosu na ranijih 4,93%. Kod novoodobrenih stambenih kredita bez valutne klauzule prosječna kamatna stopa povećana je s 2,75% u srpnju na 2,98% u kolovozu, dok je kod istih kredita s valutnom klauzulom prosječna kamatna stopa povećana s 2,49% u srpnju na 2,57% u kolovozu", navode iz HUB-a.
Dali su i podatke koliko se sad kreću prosječne kamatne stope na novoodobrene kredite.
Nenamjenski, odnosno gotovinski krediti s valutnom klauzulom imaju prosječnu kamatu stopu od 4.43%, dok nenamjenski krediti bez valutne klauzule u prosjeku imaju kamatnu stopu od 5.43%.
Istovremeno prosječna kamatna stopa za novoodobrene stambene kredite s valutnom klauzulom sada je 2.70%, dok je za kredite
bez valutne klauzule 2.85%.
Europska središnja banka diže kamate
Iz Hrvatske udruge banaka daju predviđanja za naredno razdoblje pa navode da Europska središnja banka (ESB) oprezno pristupa zaoštravanju monetarne politike s obzirom na to da postoji niz europskih država s visokim javnim dugom kojima ne odgovaraju uvjeti visokih kamatnih stopa, ali i s obzirom na činjenicu da se gospodarstvo Europe još uvijek nalazi u procesu oporavka od gospodarskih šokova prouzročenih pandemijom.
"Također, pažljivo se analiziraju gospodarske posljedice rata u Ukrajini, posebno zbog velike ovisnosti o ruskim energentima. Smjer promjene monetarne politike i kretanja kamatnih stopa je poznat, no u ovom trenutku nije moguće predvidjeti brzinu i ukupno trajanje ciklusa podizanja kamatnih stopa s obzirom na to da je prisutna visoka neizvjesnost i nemogućnost predviđanja daljnjeg kretanja inflatornih pritisaka", oprezno su dali predviđanjao tome što će se u narednom razdoblju događati s kamatnim stopama.
Nastavili su da je ESB na zadnjoj sjednici Upravnog vijeća nastavio s podizanjem ključnih kamatnih stopa, što će se s vremenskim odmakom reflektirati i na kamatne stope u Hrvatskoj.
"Nismo u mogućnosti precizno prognozirati ni intenzitet ni trenutak povećanja kamatnih stopa u Hrvatskoj, ali postoji nekoliko čimbenika koji ublažavaju pritisak na trenutno povećanje kamatnih stopa u Hrvatskoj. Ulazak u europodručje smanjuje regulatorni trošak i premiju rizika države te ojačava konkurenciju na bankarskom tržištu koje ima visoku likvidnost. Također, u Europskoj uniji slijedi gospodarsko usporavanje koje će ublažiti pritisak potražnje za kreditima i posljedično na rast kamatnih stopa. Navedeni faktori u ovom trenutku ukazuju da će se u Hrvatskoj sporije zaoštravati monetarni i financijski uvjeti te ne očekujemo kratkoročan i velik porast kamatnih stopa u Hrvatskoj", navode iz HUB-a.
Dižemo više kredita
Zanimljivo je da je unatoč tome što je već dulje vrijeme na globalnoj, pa tako i nacionalnoj razini, teško predvidjeti daljnja događanja, prvo zbog pojave pandemije korone, a onda i zbog eskalacije rata u Ukrajini koji je pokrenuo velika globalna zbivanja i unio veliku nesigurnost, plasman kredita kod nas je još dobar. Dapače, čak raste.
Rastao je i plasman gotovinskih i stambenih kredita.
"Stanje nenamjenskih gotovinskih kredita u bilancama kreditnih institucija na kraju kolovoza, što je zadnji podatak kojim raspolažemo iz statistike HNB-a, iznosilo je 54,5 milijarde kuna ili 3% više u odnosu na kolovoz 2021. Ukupan iznos stambenih kredita na kraju kolovoza iznosio je 72,7 milijarde kuna što predstavlja rast od 9,5% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine", naveli su.
No napominju da kod ocjene tempa kreditiranja stanovništva treba uzeti u obzir i različit tempo rasta depozita i kredita.
Polažemo sve više novca na račune
"Stopa rasta depozita kućanstava ubrzava od 2020. godine i u ovoj će godini vjerojatno postati dvoznamenkasta zbog većeg priljeva novca na račune nakon uspješne turističke sezone, a prije konverzije kuna u eure. Brži rast depozita od kredita znači da se omjer kredita i depozita sektora stanovništva smanjuje. Omjer kredita i depozita stanovništva pao je sa 61% 2020. na 58% 2021. i na 57% u srpnju 2020., te je za očekivati da će se dalje smanjivati. To je još jedna potvrda smanjenja stvarnog stupnja zaduženosti sektora stanovništva", ističu iz Hrvatske udruge banaka.
Vrijeme povijesno niskim kamatnih stopa polako je iza nas
Inače, Savjet Hrvatske narodne banke danas je upozorio je na povećane rizike bankarskog sektora te su upozorili da bi se mogle povećati kamate na kredite s promjenjivom kamatnom stopom.
"Ukupna izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima u drugoj polovini 2022. povećala se pod utjecajem rastuće geopolitičke i ekonomske neizvjesnosti, povišene inflacije i zaoštravanja uvjeta financiranja", naveli su iz HNB-a.
Usklađeno globalno zaoštravanje monetarnih politika povećalo je troškove zaduživanja većine država, pri čemu je porast prinosa na hrvatske državne obveznice ipak bio znatno blaži nego u zemljama srednje i istočne Europe izvan europodručja, zahvaljujući povoljnim učincima skorog uvođenja eura. "Kamatne stope banaka za sada se nisu povećale ni na nove niti na postojeće kredite poduzećima i kućanstvima. Ipak, postupno bi se mogao povećati trošak otplate kredita s promjenjivom kamatnom stopom, ponajprije vezanom uz Euribor koji je već snažno porastao, što će u kratkom roku biti ublaženo zakonskim ograničenjem najviših kamatnih stopa na kredite potrošačima", naveli su.
Rast će kamatne stope na stambene kredite
Upozoravaju na izgledan porast kamatnih stopa na nove stambene kredite, ali upozoravaju da se može očekivati da se može očekivati da će se smanjivati i realni dohoci i istovremeno povećati rizik preokreta na tržištu stambenih nekretnina. Samo tržište nekretnina i dalje je vrlo aktivno te snažno je raslo u prvom dijelu godine.
"Istodobno se, unatoč dobrim poslovnim rezultatima u prvih devet mjeseci 2022., smanjuje pouzdanje poduzeća, koja se snažno zadužuju kod banaka, ponajviše kako bi financirali povećane troškove poslovanja, osobito u djelatnostima s visokim udjelom troškova energije", ističu iz HNB-a.
Kao glavnu prijetnju financijskoj stabilnosti u nadolazećem razdoblju eventualno su jačanje poremećaja na tržištu energenata, čije cijene i dostupnost znatno utječu na ukupnu gospodarsku aktivnost, te zadržavanje inflacije na povišenoj razini, što bi moglo potaknuti brže i snažnije podizanje ključnih kamatnih stopa središnjih banaka od očekivanog kao i dodatan porast troškova financiranja privatnog i javnog sektora, stoji kao zaključno u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a.
Pitali smo i banke pojedinačno jesu li i koliko mijenjale kamatne stope te kakve su njihove prognoze za dalje.
Neke banke trenutačno čak smanjile kamate
Iz Erste banke odgovaraju da su oni čak smanjili kamatne stope na gotovinske kredite. "Kamatnu stopu na gotovinske kredite nismo mijenjali posljednje dvije godine te je iznosila 6,09%. Erste banka od 20.listopada 2022. smanjuje kamatne stope na nove gotovinske kredite za 0,51 do 1,10 postotni bod pa će prosječna kamatna stopa iznositi 4,99%.", odgovorili su.
Prema njihovim podacima, sadašnja kamatna stopa na gotovinske kredite, ovisno o modelu koji se uzima, na današnji dan bile su od 4,99 do 5,49%. Kod njih se kamatne stope na stambene kredite kreću od 2,5% uz osiguranje otplate do 2,8% za ostale stambene kredite. "Prije godinu dana kamatna stopa na stambene kredite uz osiguranje otplate iznosila je 2,86%, a za ostale stambene kredite 3,16%.", naveli su.
Komentirali su i trenutačno stanje na tržištu kreditima te potvrđuju da se u skoroj budućnosti može očekivati da će kamate rast
"S obzirom na trenutačne tržišne uvjete i visoku likvidnost, Erste banka je u ovom trenutku pronašla prostor za dodatno smanjenje kamatne stope u segmentu gotovinskih kredita za 0,51% do 1,10%. No, nakon dužeg perioda postupnog pada kamatnih stopa, izgledno je očekivati stabilizaciju toga trenda do kraja 2022. i tijekom 2023. godine, između ostalog pod utjecajem inflatornih kretanja, reperkusija za smjer monetarne politike, posebno Europske središnje banke, ali i globalnih geopolitičkih događanja. Općenito govoreći, treba reći da je i očekivano smanjenje regulatornog troška, koje proizlazi iz ulaska Republike Hrvatske u Eurozonu, svakako jedna od komponenti koja će u srednjoročnom razdoblju imati pozitivan utjecaj na razinu kamatnih stopa i općenito uvjete kreditiranja u Hrvatskoj", naveli su iz Erste banke.
I oni se slažu da će uvođenje eura i činjenica da su banke u Hrvatskoj visokolikvidne ublažiti očekivani rast kamatnih stopa u odnosu na druge europske zemlje.
Savjet onima sa stambenim kreditom
"Međutim, treba naglasiti da će, kratkoročno gledano, u idućem razdoblju razina kamatnih stopa dominantno ovisiti o potezima nositelja monetarnih politika u segmentu podizanja referentnih kamatnih stopa, i to ponajprije Europske središnje banke, kao odgovora na trenutačno okruženje visoke inflacije i popratne neizvjesnosti povezane s ratnim sukobom u Ukrajini. Na kraju, važno je naglasiti da je transmisija očekivanog rasta referentnih kamatnih stopa brža kod klijenata s kreditom vezanim uz EURIBOR, dok s druge strane raširena upotreba NRS-a u formiranju kamatnih stopa smanjuje izloženost kamatnom riziku, odnosno rast tereta otplate bit će postupan i uz vremenski odmak u skladu s prirodom određivanja NRS stope", dodaju iz te banke.
U njihovoj banci načelno još ne planiraju dizati kamatne stope na nove kredite, a dali su i savjet onima koji već otplaćuju kredite te načelno sugeriraju da promisle o tome da zatraže fiksnu kamatnu stopu na postojeće kredite. Navode i detalje kako to napraviti ako se netko za to odluči.
"Riječ je o jednostavnoj proceduri koja uključuje potpisivanje aneksa ugovoru te njegovu solemnizaciju. Osim troškova javnog bilježnika, sama promjena kamatne stope ne iziskuje dodatne troškove za klijenta", ističu i navode da je takva odluka uvijek stvar osobne procjene.
"Odabirom fiksne kamatne stope klijenti imaju mogućnost zaštititi se od rizika mogućeg rasta referentnih kamatnih stopa u budućnosti, odnosno osigurati se od mogućeg utjecaja takvih kretanja na visinu kamatne stope. S druge strane, klijenti koji nastave koristiti promjenjivu kamatnu stopu i dalje će snositi dio rizika njezinog mogućeg rasta u budućnosti, iako ona u nekim razdobljima može biti i niža u odnosu na fiksnu", napominju.
Potvrđuju kako su svojim klijentima sa stambenim kreditima s promjenjivom kamatom nedavno počeli slati obavijesti o tome kako mogu promijeniti kamatnu stopu.
Kao i iz Hrvatske udruge banaka, i u Erste banci potvrđuju da su ove godine plasirali više kredita nego lani, tako su u prvih devet mjeseci stanovništvu plasirali više od 4,4 milijarde kuna novih kredita, što predstavlja povećanje od 25% u odnosu na isto razdoblje 2021. Uglavnom se radi o stambenim kreditima.
I u ZaBa-i ove godine imali rast kredita
Iz Zagrebačke banke odgovaraju kolike su trenutačne kamatne stope pa navode da gotovinske kredite nude uz nominalnu kamatnu stopu od 4,75%. Visinu kamatne stope banka usklađuje sa pozitivnim propisima, odnosno maksimalnom efektivnom kamatnom stopom navode u ZaBa-i.
Dodaju i kako se kod njih kreću kamatne stope na nove sambene kredite: "Od početka kolovoza 2022. Zagrebačka banka je prilagodila kamatne stope na nova odobravanja stambenih kredita kretanjima ključnih parametara na financijskim tržištima. Nominalna kamatna stopa na novu prodaju stambenih kredita trenutno se kreće od 2.99%. Nova prodaja stambenih kredita tijekom ove i prošle godine bila je uz uvjete iz APN programa i nominalnu kamatnu stopu od 1.99%."
Potvrdili su i da je pod utjecajem novog kruga državnog subvencioniranja (APN program) rastao plasman stambenih kredita, ali i da su imali veći plasman gotovinskih kredita nakon razdoblja pandemije.
