Uglavnom potaknute niskim kamatnim stopama cijene nekretnina u zemljama EU protekle tri godine u prosjeku su rasle po stopi od četiri posto godišnje, znatno brže od rasta plaća i BDP-a. Istodobno, u mnogim glavnim gradovima cijene stanova i kuća porasle su više od 10 posto.
Tako se u pojedinim zemljama tržište nekretnina vraća na pretkriznu razinu ili ju je čak premašilo. Trend je počeo ozbiljno zabrinjavati europske institucije, imajući u vidu da stvaranje nekretninskog buma i pad tržišta koji potom slijedi u pravilu donose duge i duboke recesije i velike teškoće za kućanstva i banke, piše Jutarnji list.
Europski odbor za sistemske rizike (ESRB), institucija koja
nadzire i upozorava na loše signale u financijskom sustavu,
pozvala je sedam zemalja EU da poduzmu zaštitne mjere kako bi
obuzdale rizike koje nosi rast cijena nekretnina. One uključuju
pooštravanje uvjeta kreditiranja tako da se krediti više vežu uz
dohotke te povećanje kapitala banaka.
U istraživanju koje je proveo ESRB, na temelju većeg broja
indikatora zaključuje se kako grupu rizičnih zemalja čine
Austrija, Češka, Njemačka, Luksemburg, Portugal, Švedska i
Slovenija i od njih se očekuje da poduzmu prikladne mjere.
Za konačnu ocjenu ranga, osim cijena nekretnina, važni su i drugi faktori, poput dohotka, najma i stanja u odnosu na dugoročne trendove na tržištu, ali kada se gledaju samo cijene nekretnina, one su u tri godine realno (ne računajući inflaciju) najviše porasle u Irskoj, 9,9 posto i Češkoj, 8,8 posto, dok su u Italiji pale za 1,6 posto.
Iako se stječe dojam kako se na domaćem tržištu stvara nekretninski boom, s prosječnim rastom realnih cijena nekretnina od 3,5 posto u promatranom trogodišnjem razdoblju, Hrvatska je svrstana među zemlje nižeg rizika.
