Zadnjih 25 godina Hrvatska bilježi stalni pad broja zaposlenih
liječnika u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti te je omjer liječnika u primarnoj
i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti povećan na
1:3. Neulaganje u primarnu zdravstvenu zaštitu, a od njega
se očekuje da zbrine 80% zdravstvenih potreba građana kako bi se
rasteretio skuplji bolnički sustav, dovelo je do neracionalnosti
u zdravstvu, manje dostupnosti zdravstvenih usluga građanima
kao i lošijih ishoda liječenja.
Izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti trebaju ići u smjeru osiguravanja boljih uvjeta rada liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, jer su upravo uvjeti rada glavni razlog zašto mladi liječnici odlaze iz Hrvatske. Primarna zdravstvena zaštita troši mali dio proračuna HZZO-a i uz manja, dodatna ulaganja u ovaj dio zdravstva, građani bi, kao i sam zdravstveni sustav, ostvarili najveće koristi.
Ovo su glavni naglasci s današnjeg sastanka predstavnika Hrvatske liječničke komore (HLK), Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, stoji u priopćenju HLK-a. Glavna tema bila je stanje u obiteljskoj medicini i ginekologiji u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te moguća rješenja za budućnost ove razine pružanja zdravstvene skrbi.
U priopćenju se također navodi kako su podaci iz Digitalnog demografskog atlasa hrvatskog liječništva o broju i dobnoj strukturi liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sve alarmantniji. Liječnika je sve manje, a udio liječnika starijih od 60 godina je svaki dan sve veći. U Hrvatskoj, u odnosu na planiranu mrežu HZZO-a, nedostaje 207 liječnika obiteljske medicine tj. toliki je zbroj ugovorenih timova bez stalno zaposlenog liječnika - nositelja tima i mjesta gdje uopće nisu ugovoreni timovi.
Navode i da zabrinjava i što su oni prosječno stari 52 godine, a čak njih 33% je starije od 60 godina. Također, da među njima ima i 184 liječnika obiteljske medicine koji su stariji od 65 godina te su navršili godine za odlazak u mirovinu.
(Izvor: Pixsell/Duško Jaramaz)
"U ovom razdoblju pandemije, kako pokazuje godišnji izvještaj HZZO-a za 2020. godinu, upravo su liječnici obiteljske i opće medicine imali rast broja kontakata s pacijentima. Ovakva situacija u kojoj istovremeno raste broj kontakata s pacijentima, a pada broj liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, opstaje na pojačanom radu i entuzijazmu liječnika, što je dugoročno neodrživo. Situacija je jednako loša i s ginekolozima u PZZ-u kod kojih u odnosu na planiranu mrežu HZZO-a nedostaje čak 31% ginekologa tj. njih 104", stoji u priopćenju.
Navode kako 46 timova nema stalno zaposlenog ginekologa (nositelja tima), a 58 timova uopće nije ugovoreno, da primarni ginekolog prosječno skrbi o 5500 pacijentica i da to znači da najmanje 250.000 žena nema odabranog ginekologa u primarnoj zdravstvenoj skrbi u javnom zdravstvu.
Ginekolozi u prosjeku imaju 54 godine, što je i viši prosjek godina u odnosu na kolege u obiteljskom medicini.
"Njih 69 je starije od 60 godina, a 21 ginekolog u ovoj skupini ispunjava i uvjete za starosnu mirovinu. Promatrano prema županijama, najteža situacija je u Brodsko-posavskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Ličko-senjskoj županiji", upozoravaju u HLK-u.
Prema mišljenju HLK-a, kadrovska kriza je goruća i treba povećati broj liječnika, apeliraju da se raspišu nove specijalizacije iz obiteljske medicine, ginekologije i pedijatrije.
"Zdravstveni timovi na ovoj razini zdravstvene zaštite preopterećeni su administracijom, što je moguće riješiti ili administrativnim rasterećenjem ili uvođenjem administratora u timove", također predlažu iz HLK-a.
U ime HLK-a na sastanku su sudjelovali zamjenica predsjednika Komore, Vikica Krolo, predsjednica Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu HLK-a, Ines Balint, članica Povjerenstva za PZZ HLK-a Mirjana Semenić Rutko, predstavnica Ministarstva zdravstva - ravnateljica Uprave za PZZ MiZ-a Danica Kramarić, dok su iz HZZO-a sudjelovali Dubravka Pezelj Duliba, rukovoditeljica Službe za ugovaranje zdravstvene zaštite i Tatjana Bekić iz Službe za ugovaranje.
