Državni zavod za statistiku (DZS), ali i Eurostat, jučer su objavili podatke koji pokazuju s kakvim se nevoljama nosilo hrvatsko gospodarstvo u svibnju, kada su popustile stroge epidemiološke mjere kakve su bile na snazi u prethodnom mjesecu. Prema tim podacima, Hrvatska je među osam od 27 zemalja EU u kojima industrijska proizvodnja u svibnju nije bila povećana u odnosu na travanj.
U cijeloj EU industrijska je proizvodnja u svibnju rasla za 11, 4 posto prosječno u odnosu na travanj, a najviši pad proizvodnje u odnosu na travanj imali su Irska od 9,8 posto i Hrvatska od 3,5 posto.
U većini zemalja pad usporava, a u Hrvatskoj se pojačava
Novi list piše kako bi bilo nepošteno Hrvatsku uspoređivati s Italijom, gdje su restrikcije i zatvaranje proizvodnih pogona bili veći, a time i hrvatski pad s talijanskim rastom od 42,1 posto u svibnju u odnosu na travanj. Iako su obje zemlje turističke, industrija u Italiji ima veći utjecaj na tamošnje gospodarstvo nego u Hrvatskoj, pa je doživjela i pad zbog restriktivnih mjera, ali sada se po većim stopama i oporavlja.
Zabrinjava, međutim, što u Hrvatskoj industrija pada još od studenoga prošle godine, puno prije koronakrize koja je samo ubrzala taj pad.
U svim zemljama EU-a, osim Hrvatske i Švedske, stope po kojima je proizvodnja padala u svibnju u odnosu na isti mjesec prošle godine niže su od onih po kojima je padala u travnju. Iako su u većini EU zemalja stope pada i u svibnju veće nego u Hrvatskoj, činjenica je da se taj pad u ostatku Europe usporava, dok se u Hrvatskoj pojačava.
Lani u lipnju 1,1 miljuna avioputnika, ove godine 19 tisuća
Građevinski radovi nisu stali ni u vrijeme "zaključavanja" zbog epidemije, ali građevinski sektor ipak osjeća posljedice jer je od početka godine, prema podacima DZS-a, broj izdanih građevinskih dozvola pao više od 14 posto. Dio tog pada, piše Novi list, odnosi se na gradnje novih zgrada, a dio je povezan i s investicijama u turizmu koje su proteklih nekoliko godina bile značajan izvor zarade za graditeljstvo, posebice manje tvrtke koje ne sudjeluju u realizaciji velikih državnih infrastrukturnih projekata.
Nadalje, zračnog prometa u svibnju gotovo da nije ni bilo, a u lipnju su hrvatske su zračne luke zabilježile tek 19.315 putnika. Za usporedbu, lani ih je u lipnju bilo 1.1 milijun. Pritom su dio tih putnika i hrvatski građani koje je u svibnju posebnim linijama država vraćala iz udaljenih destinacija kako bi se zbog pandemije vratili kući. O kakvom se zastoju radilo govore podaci da zračne luke u Rijeci, Puli, Osijeku i Zadru nisu ni imale putnike, dok ih je na Malom Lošinju bilo samo pet.
Ukupan promet manji je za čak 14,4 milijarde kuna
Ugostiteljstvo i turizam u razdoblju koornakrize - od 24. veljače do 12. srpnja - izgubile su čak pet milijardi kuna u odnosu na isto vrijeme lani. Riječ je o padu prometa od 59 posto koji bilježe fiskalizirane blagajne. Prema podacima porezne uprave, ukupan promet prema fiskaliziranim računima manji je za čak 14,4 milijarde kuna, što je pad od 19 posto. Ako se gleda samo drugi tjedan srpnja, pad vrijednosti računa u ugostiteljstvu i turizmu je u odnos na isti tjedan lani 41 posto.
Ipak, u odnosu na prethodni tjedan, odnosno sam početka srpnja, promet po fiskaliziranim računima narastao je za pet posto, dok je u ugostiteljstvu i turizmu vrijednost izdanih računa kroz fiskalne blagajne porasla za osam posto.
