Govoreći o tri potvrđene zaraze omikron varijantom, epidemiolog HZJZ-a Bernard Kaić rekao je danas za N1 televiziju da su svi zaraženi sudjelovali na jednom poslovnom sastanku.
"Imamo informaciju da je i jedan od stranih sudionika zaražen, blaga klinička slika je u pitanju. Tako da možemo reći da ih je četvero s tog sastanka pozitivno na omikron", rekao je Kaić te dodao da za sada još nema drugih sumnjivih slučajeva.
Treba postrožiti mjere
Iako još se uvijek ne zna je li omikron opasniji od prijašnjih sojeva i u kojoj mjeri, Kaić kaže kako izgleda da je zarazniji jer sve više i više prevladava u zemljama u kojima je već dulje vrijeme prisutan, kao u Južnoafričkoj Republici, što ukazuje da je zarazniji.
"Mi malo postrožavamo mjere prema kontaktima oboljelih od omikrona i mjere na granici pri ulasku iz zemalju iz zemalja gdje je on prisutan, čisto iz predostrožnosti jer se još ne zna kako će se omikron ponašati kod nas. Ne možemo reći niti da će biti zarazniji, a pogotovo još ne znamo puno o kliničkoj slici. Sigurno malo treba postrožiti mjere, kao što je bilo kad je bila delta", kazao je Kaić.
U izolaciju sada moraju i cijepljeni kontakti pozitivnih na omikron. "To je zato jer nemamo podatke u kojoj mjeri imunitet stečen cijepljenjem može izbjeći virus. Ovih troje s omikronom su cijepljeni, ali to je premali broj da bi se bilo što zaključivalo", kaže Kaić.
On tvrdi kako se računa da bi booster doza mogla ojačati imunitet na omikron, barem kada je klinička slika u pitanju. "Oni s booster dozom su bolje zaštićeni od delte od onih kojiih su cijepljeni dvjema dozama. Nadamo se da će tako biti i s omikornom. Od ovih troje nitko nije primio booster", rekao je.
Testiranje zdravstvenih djelatnika
Kaić je objasnio i zašto od idućeg tjedna kreće pilot-projekt testiranja svih zdravstvenih djelatnika, i cijepljenih i necijepljenih. Kaže da je ideja da se vidi u kojem su postotku cijepljeni manje zaraženi od necijepljenih.
"Bilo bi lijepo da imamo dovoljno veliki uzorak da možemo reći kako je ta razlika statistički značajna. Za to nam je potreban velik uzorak, ali i mora biti visok postotak pozitivnih. Ne znam hoće li se to moći jer kako sad pada incidencija u populaciji bit će manji postotak pozitivnih i u jednoj i u drugoj skupini. No, moramo to napraviti da vidimo i onda ćemo morati ili potaknuti na cijepljenje, a ako nema razlike, onda ćemo morati rutinski testirati sve", objasnio je Kaić.
Govoreći o potvrđenom prvom smrtnom slučaju nakon cijepljenja, Kaić je otkrio da kad je došla inicijalna prijava sumnje na nuspojavu prvo su prošli kroz medicinsku dokumentaciju, gledali što i koliko se zna da cjepivo može ili ne može uzrokovati.
"U samom početku se nije znalo, postojao je signal da bi moglo, tek se nakon mjesec-dva potvrdilo da je moguća ta jako rijetka nuspojava. Trebalo je zatim odraditi dodatne laboratorijske pretrage radi potvrđivanja dijagnoze pa onda još dodatne kliničke podatke. Onda smo raspravljali na radnoj skupini i zaključili da je to vjerojatno i skoro pa sigurno povezano s cjepivom. HALMED je još tražio vanjsku ekspertizu pa je to potrajalo", rekao je Kaić.
Počinje cijepljenje djece od pet do 11 godina
Komentirao je i cijepljenje djece od pet do 11 godina koje počinje uskoro.
"Moći će početi sljedeći tjedan, čekamo da dođe cjepivo. Europska i američka agencija dale su odobrenje za upotrebu dječje formulacije isto uz mišljenje da je korist od cijepljenja veća i nema prepreke da se djeca do pet do 11 godina cijepe. Mi ćemo prije svega preporučiti da se cijepe djeca s kroničnim bolestima ili ona koja u u kućanstvu imaju takve osobe ili imunokompromitirane osobe. Postoje zemlje koje su krenule prije nas, Izrael, SAD i za sada nema nikakvih sigurnosnih signala koji bi upućivali na nekakav problem u smislu nuspojava", kazao je Kaić.
