Hrvatski učenici štrebaju umjesto da uče. Svi smo to znali, a sada je to pokazalo i PISA-ino istraživanje.
Znanja stečena u školi ne znaju primijeniti u svakodnevnom životu. Istraživanje je provedeno na pola milijuna učenika u 72 zemlje i kaže osnovnu pismenost, kad se gleda matematika, nema 32 posto djece, na čitanju osnove nema ni 20 posto, a jedinicu iz prirodoslovne pismenosti dobilo je 25 posto djece.
"Ja tvrdim da bi trebalo istraživačku usmjerenu nastavu, što se tiče posebno fizike, kemije, biologije, postepeno uvoditi u naše škole kroz opremanje kabineta i zorno prikazivanje nekih koncepata, kroz eksperimente", kaže Matko Glunčić, državni tajnik Ministarstva znanosti.
Ali nastavnici misle obratno: uzrok je zastarjelo školstvo, za što je krivo Ministarstvo.
"Ministarstvo nema povjerenja da nastavnici znaju i mogu i da su kompetentni suočiti se s izazovima i promjenama u školstvu", smatra nastavnica hrvatskog jezika Sara Hadži-Boškov.
Možda o školstvu imamo krivi dojam jer se naši učenici s međunarodnih natjecanja često vraćaju kao prvaci. Ali stvarnost je nešto drukčija: između 72 svjetske zemlje po svemu smo ispod prosjeka. A najbolji? Najbolji su učenici iz Singapura.