Hrvatski zavod za zapošljavanje u povodu upisa u srednje škole objavio je nove regionalne brošure pod nazivom "Kamo nakon osnovne škole". Brošure su objavljene za pet hrvatskih regija, a u njima se nalaze opisi zanimanja, informacije o uvjetima upisa, stipendijama, školama i programima obrazovanja, učeničkim domovima, najtraženijim zanimanjima te uslugama profesionalnog usmjeravanja HZZ-a, piše Glas Slavonije.
Najtraženiji konobari,medicinske sestre, zidari...
HZZ savjetuje buduće srednjoškolce da prikupe što više informacija o različitim zanimanjima, o školama i programima obrazovanja, kao i o mogućnostima zapošljavanja, odnosno nastavka obrazovanja. Zbog toga je zanimljiv i popis najtraženijih zanimanja prema podacima iz 2015. godine. Tako su u tri slavonske županije lani najtraženiji bili konobari – u Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i u Vukovarsko-srijemskoj. Jedino u Osječko-baranjskoj županiji listu predvode medicinske sestre. Ukupno su u četiri te županije bile tražene čak 1083 medicinske sestre.
Osim konobara i medicinskih sestara, na listi najtraženijih zanimanja u slavonskim županijama su i vozači teretnih vozila, zavarivači, prodavači, bravari, kuhari, soboslikari/ličioci, električari i elektroinstalateri. Među zanimljivostima je to što su među deset najtraženijih u Požeško-slavonskoj županiji bili tesari, u Brodsko-posavskoj na devetom mjestu maturanti gimnazije (?!), a u Osječko-baranjskoj traženi su bili i službenici za informacije. U Vukovarsko-srijemskoj na osmom su mjestu po traženosti suradnici u praktičnoj nastavi, a na devetom fasaderi.
Ova lista najtraženijih zanimanja, objavljena u vrijeme upisa srednjoškolaca, nametnula je dobro poznato problematično pitanje isporučuje li hrvatski obrazovni sustav kadrove kakve treba domaće tržište rada.
Sustav obrazovanja treba mijenjati
Zanimljiv je podatak kako je u 2015. godini u četiri slavonske županije bio tražen čak 571 zidar. Prije mjesec dana vlasnik i direktor osječke građevinske tvrtke Monte Mont Vladimir Ilčić, kazao je kako građevinskim tvrtkama u Osijeku i okolici nedostaju ljudi za sva građevinska zanimanja. Ilčić je upozorio kako obrtničke škole obrazuju nedostatan broj kadrova za tražena građevinska zanimanja i da država ne stimulira školovanje traženih kadrova. Zbog toga, rekao je, sustav obrazovanja treba mijenjati. Upozorio je i kako je obavljanje stručne prakse srednjoškolaca u građevinskim tvrtkama dobra stvar, ali da su svi troškovi prebačeni na poslodavca - od pribavljanja radne odjeće za učenika, plaćanje liječničkog pregleda, osposobljavanja za rad na siguran način, osiguravanje obveznog mentora koji će paziti na učenika, itd. Istovremeno, zaključio je, ne postoji nikakvo jamstvo da će se taj za tržište rada dobro pripremljeni učenik vratiti istom poslodavcu nakon završetka školovanja. Na žalost, takvi obučeni kadrovi nerijetko odlaze raditi u inozemstvo za nekoliko puta veću plaću.
Informatičara nedovoljno
Slično je i s nizom obrtničkih zanimanja ili, primjerice informatičarima, za kojima na tržištu vlada prava - glad. Tvrtke iz informatičkog sektora u Osijeku, okupljene u Osijek Software City (OSC), već duže vremena ne skrivaju kako njihove potrebe ne zadovoljavaju kadrovi koji iziđu iz srednje škole, ili s fakulteta, zbog čega su pokrenule više aktivnosti u suradnji sa školama i fakultetima kako bi završeni informatičari bili osposobljeni za rad. Čak su u svojim aktivnostima svojevrsne pripreme učenika za budući posao u informatici u OSC-u već krenuli i u osnovne škole.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca, na naš upit o odnosu obrazovnog sustava i tržišta rada Jasminka Martinović, direktorica Udruge poslodavaca u obrazovanju, podsjeća kako je pitanje usklađenosti znanja i vještina mladih s potrebama gospodarstva i društva u cjelini u središtu političkog i društvenog interesa proteklih petnaestak godina. Ekonomska kriza, kaže, još ga je više naglasila.
Ulaže se puno novca, a ne obrazuju kadrovi koji su traženi
"Za relativno veliki novac koji Hrvatska ulaže u obrazovanje (viši od EU prosjeka u odnosu na BDP prema zadnjem istraživanju Eurostata iz 2016, 'EU trening monitor'), gospodarstvo s pravom očekuje stvaranje kadrova koji su brzo zapošljivi, jer imaju znanja i vještine koje su aktualne i potrebne gospodarstvu. Da bi se ovo postiglo, odnosno da bi naše obrazovanje stvaralo konkurentne radnike, potrebno je da i same obrazovne ustanove budu konkurentne. Kako se naši mladi sugrađani dominantno obrazuju u javnom sektoru, u visokom obrazovanju više od 90 posto te u srednjem obrazovanju više od 98 posto, to znači da prije svega treba mijenjati način financiranja i upravljanja javnim obrazovnim ustanovama kako bi one postale konkurentne i okrenute prema učeniku, odnosno studentu i stvarnim potrebama tržišta. Bez takvog pristupa teško ćemo obrazovati kadrove koji su lako zapošljivi i potrebni na tržištu rada", komentirala je za Glas Slavonije Jasminka Martinović iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Aktualnim obrazovnim ustavom nisu zadovoljni u Hrvatskoj obrtničkoj komori. Žale se da nikada nisu imali potporu onih koji o svemu odlučuju.
