S gotovo pola milijarde kuna minusa hrvatske državne bolnice završile su prošlu godinu.
"Izdvajamo nažalost svega 750 eura po glavi stanovnika. Imamo razinu zdravstvene zaštite kao u najrazvijenijim zemljama i tu se radi disporporcija kako to zadržati i tražimo rješenja u tom smislu", kaže ministar zdravstva Milan Kujundžić.
S minusom većim od 197 milijuna kuna prošlu je godinu završio KBC Zagreb, Sestre milosrdnice imale su 79 milijuna kuna minusa, osječki KBC više od 72 milijuna, slijede splitski KBC, zagrebački KB Merkur i Dubrava te Klinika za dječje bolesti. Ravnatelj Vinogradske tvrdi da ih najviše opterećuje za šest posto povećana potrošnja lijekova, ali i neplaćena potraživanja.
"Mi smo odradili preko onoga što je ugovoreno 68 milijuna kuna, utrošili vrijeme, materijal i sve skupa, koje nam je u početku priznato, kasnije izbrisano spužvom i mi smo završili sa 79 milijuna kuna gubitka", ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Mario Zovak.
Iz HZZO-a poručuju da nemaju neplaćenih dugovanja, no ravnatelj tvrdi - HZZO im dugovanja na kraju godine nije priznao. Dodatni problem svim bolnicama je što umjesto zakonom predviđenih oko 4 milijarde i 200 milijuna kuna iz duhanskih proizvoda i obveznog automobilskog osiguranja država zdravstvenom sustavu uplaćuje tek nešto više od polovine tog iznosa.
"Problem je što država ne poštuje zakone i tako zdravstvo godišnje uskraćuje za gotovo 2 milijarde kuna. S tim novcem bi ova razina zdravstvene zaštite bila održiva", Krešimir Luetić, prvi dopredsjednik Hrvatske liječničke komore.
Formulu za održivo poslovanje ima riječki KBC. Godinu je završio s gotovo 3 milijuna kuna plusa, a pozitivne rezultate bilježe i Klinika za ortopediju Lovran i zagrebačka infektivna.
"Reducirali smo broj nemedicinskog osoblja, smanjili smo broj ljudi na bolovanjima, u postupcima javne nabave uspjeli smo postići bolje cijene", Davor Štimac, ravnatelj KBC-a Rijeka.
I u dvije godine dospjele obveze smanjili su za 100 milijuna kuna, a voditelji klinika postali su pravi menadžeri.