Hrvatska zna kako izgubiti pametne, mlade ljude

Hrvatska danas ima 2.700 znanstvenih novaka na čekanju, za što je odgovorno resorno Ministarstvo, iz kojega im je poručeno da za sve neće biti radnih mjesta.

20.4.2011.
11:11
VOYO logo

Split je lani, gledajući ukupno, dobio manje doktora znanosti od Zagreba, Osijeka i Rijeke, a iznimka je Ekonomski fakultet s čak 19 novih doktora znanosti. Nažalost, ti mladi ljudi ne mogu napredovati.

"Hrvatska danas ima 2.700 znanstvenih novaka na čekanju, za što je odgovorno resorno ministarstvo. Problem je financijske prirode i bojimo se da ćemo izgubiti te pametne mlade ljude. Oni se već i osipaju jer ne mogu čekati da netko drugi rješava njihovu sudbinu. Neki od najboljih odlaze u inozemstvo, u bankarski sektor", kaže za Slobodnu Dalmaciju dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu prof. dr. sc. Branko Grčić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedna od 'friških' doktorica znanosti s Ekonomije je i 31-godišnja Ivana Pavić.

"Samo na našem fakultetu ima 15 znanstvenih novaka-asistenata s doktoratima znanosti, s tim da ih devet ima ispunjene uvjete za napredovanje u docenta. Imamo i četiri asistenta s doktoratima znanosti, a njih trojica imaju uvjete za napredovanje u docenta. Strahujemo da nam po isteku ugovora o radu za višeg asistenta isti neće biti produžen. Kao ekonomist ne razumijem logiku Ministarstva", kaže Pavić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U svakog od znanstvenika kroz godine je uloženo oko milijun kuna, a sada im je, kaže Pavić, iz Ministarstva poručeno da za sve neće biti radnih mjesta.

"Ne mogu razumjeti da nas se s takvom lakoćom nakon toliko uloženog novca 'daruje' privatnim školama ili inozemstvu", kaže mlada Splićanka, koja radi kao viši asistent na Ekonomskom fakultetu i izabrana je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika.

"Provodila sam noći, vikende i godišnje odmore gledajući svjetlo dana kroz prozor kabineta. Većina ljudi zamišlja posao mladog znanstvenika vrlo lijepim i lagodnim, ali to je daleko od istine", kaže Ivana Pavić, koja je u Velikoj Britaniji magistrirala 2006. godine, a doktorsku je disertaciju obranila na matičnom fakultetu.

Plaće male, a troškovi veliki

Poslijediplomski studiji, čak i kada ih MZOŠ plaća, nipošto nisu besplatni onima koji idu na studij izvan svoga grada. Svjedoči tome i priča mladog magistra, koji kani postati doktor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Samo troškovi prijevoza i boravka u Zagrebu će me koštati minimalno 28.000 kuna, i to ako se snađem za spavanje kod rodbine i prijatelja", ističe asistent, koji mjesečno zaradi oko 5.500 kuna.

Zaključuje da će oko 20 posto plaće ostaviti na poslijediplomskom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vezani članci:

arti-201003050586006 arti-201005260048006 arti-201008260124006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo