Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Ni nakon četiri mjeseca nakon novinarskog upita o 122 stana za znanstvene novake koji propadaju na zagrebačkom Borovju nije se dogodilo ništa. A problem stoji neriješen već punih osam godina jer otada ti stanovi nemaju legalne stanare.</para>
<para>U međuvremenu, Ministasrtvo državne imovine pere ruke navodeći kako ih kolege iz Ministarstva obrazovanja za taj problem uopće nisu kontaktirale. Štoviše ističu kako iz ministarstva Blaženke Divjak nije iskazano nikakvo zanimanje za upravljanje spornim stanovima.
</para>
<heading2>Sporni ilegalci, no što je sporno ondje gdje ih nema?</heading2>
<para>
Oni iz tabora ministrice Divjak, pak, tvrde kako takav razgovor uopće nije lako obaviti, jer je preduvjet za to "rješavanje problematike ilegalnih stanara u istima”. "Aktivno i kontinuirano, u suradnji s nadležnim tijelima (policija, DORH, sudstvo), radimo na iseljavanju ilegalnih stanara. Ministarstvo, nažalost, ne može utjecati na dinamiku ovog procesa budući da su u tijeku sudski postupci", poručuju iz Minisarstva obrazovanja ne pojašnjavajući pritom zašto su <ulink url="https://www.vecernji.hr/zagreb/za-122-drzavna-stana-na-borovju-jos-nema-plana-1298707">Večernjem listu</ulink> u listopadu priopćili kako će “aktualizirati pitanje vezano uz zgrade na Borovju s Ministarstvom državne imovine te ovisno o ishodu razgovora učiniti daljnje korake i po potrebi raspisati natječaj”. Ujedno ne odgovaraju na pitanje ni zašto je nekoliko ilegalnih stanara prepreka da se u najam daju ostali stanovi koji su trenutačno prazni i propadaju.
</para>
<heading2>400.000 kuna za zaštitare, a sve propada</heading2>
<para>
Da su stanovi u lošem stanju otkrivaju stanovnici Borovja. "A kaj da vam govorim, vidite i sami na kaj to liči. Šteta je stanova, pa da ih se ne bi moglo dati u javni najam ili prodati. Još nekoliko godina i sa zgradama se neće moći ništa nego sravniti ih sa zemljom", kaže jedna gospođa.</para>
<para>Na jednoj od zgrada većina brojila za struju je razbijena, jednako kao i poštanski sandučići, a svaki je kat prepun starog namještaja i otpada. Izvana je vidljivo da vlaga nagriza fasadu, golubovi stanuju na balkonima, a s prozora vise potrgane zavjese.</para>
<para>"Nije to tako od jučer. Još 2015. je dolazila policija kako bi utvrdila žive li u pojedinim stanovima ilegalni stanari, a njih se još uvijek nije izbacilo", govore stanovnici Borovja, dok zgrade čuvaju zaštitari AKD-a koji su za to plaćeni oko 400.000 kuna godišnje.</para>
<para>Istovremeno, na Općinskom sudu doznaje se kako se postupci nakon pokrenute tužbe za iseljenje okončavaju za otprilike tri godine.
Dok se to rješava, agencije na zgradama ostavljaju poruke u kojima se navodi kako žele otkupiti ili unajmiti prazan stan.</para>

'Uskoro ćemo ih moći samo sravniti sa zemljom' Već osam godina država ne rješava pitanje 122 stana na Borovju koji u međuvremenu stoje prazni i propadaju. 

Ni nakon četiri mjeseca nakon novinarskog upita o 122 stana za znanstvene novake koji propadaju na zagrebačkom Borovju nije se dogodilo ništa. A problem stoji neriješen već punih osam godina jer otada ti stanovi nemaju legalne stanare.
U međuvremenu, Ministasrtvo državne imovine pere ruke navodeći kako ih kolege iz Ministarstva obrazovanja za taj problem uopće nisu kontaktirale. Štoviše ističu kako iz ministarstva Blaženke Divjak nije iskazano nikakvo zanimanje za upravljanje spornim stanovima.

Sporni ilegalci, no što je sporno ondje gdje ih nema?

Oni iz tabora ministrice Divjak, pak, tvrde kako takav razgovor uopće nije lako obaviti, jer je preduvjet za to "rješavanje problematike ilegalnih stanara u istima”. "Aktivno i kontinuirano, u suradnji s nadležnim tijelima (policija, DORH, sudstvo), radimo na iseljavanju ilegalnih stanara. Ministarstvo, nažalost, ne može utjecati na dinamiku ovog procesa budući da su u tijeku sudski postupci", poručuju iz Minisarstva obrazovanja ne pojašnjavajući pritom zašto su Večernjem listu u listopadu priopćili kako će “aktualizirati pitanje vezano uz zgrade na Borovju s Ministarstvom državne imovine te ovisno o ishodu razgovora učiniti daljnje korake i po potrebi raspisati natječaj”. Ujedno ne odgovaraju na pitanje ni zašto je nekoliko ilegalnih stanara prepreka da se u najam daju ostali stanovi koji su trenutačno prazni i propadaju.

400.000 kuna za zaštitare, a sve propada

Da su stanovi u lošem stanju otkrivaju stanovnici Borovja. "A kaj da vam govorim, vidite i sami na kaj to liči. Šteta je stanova, pa da ih se ne bi moglo dati u javni najam ili prodati. Još nekoliko godina i sa zgradama se neće moći ništa nego sravniti ih sa zemljom", kaže jedna gospođa.
Na jednoj od zgrada većina brojila za struju je razbijena, jednako kao i poštanski sandučići, a svaki je kat prepun starog namještaja i otpada. Izvana je vidljivo da vlaga nagriza fasadu, golubovi stanuju na balkonima, a s prozora vise potrgane zavjese.
"Nije to tako od jučer. Još 2015. je dolazila policija kako bi utvrdila žive li u pojedinim stanovima ilegalni stanari, a njih se još uvijek nije izbacilo", govore stanovnici Borovja, dok zgrade čuvaju zaštitari AKD-a koji su za to plaćeni oko 400.000 kuna godišnje.
Istovremeno, na Općinskom sudu doznaje se kako se postupci nakon pokrenute tužbe za iseljenje okončavaju za otprilike tri godine.
Dok se to rješava, agencije na zgradama ostavljaju poruke u kojima se navodi kako žele otkupiti ili unajmiti prazan stan. PROPADAJU 122 STANA NAMIJENJENA MLADIM ZNANSTVENCIMA: 

PROPADAJU 122 STANA NAMIJENJENA MLADIM ZNANSTVENCIMA:

'Uskoro ćemo ih moći samo sravniti sa zemljom'

<para>Predstavnik znanstvenih novaka Sveučilišta u Splitu dr. sc. Josip Lorincz istaknuo je paradoks da znanstveni novaci gube radno mjesto, a za njima postoji itekakva potreba, jer svi rade pod punim opterećenjem.</para>
<para>"Jedina opcija za tih 500 novaka, nakon što ostanu bez posla, je odlazak u inozemstvo, a Hrvatska time gubi osobe koje čine najkvalitetniji dio društva. Pozdravljamo inicijativu Ministarstva za zapošljavanje onih novaka koji trenutno rade preko vanjske suradnje, kao i za odabir 20 najboljih novaka koji će dobiti posao, ali te inicijative nisu dovoljne za rješavanje problema mladih znanstvenika.</para>
<para>Potrebno je razviti strategiju, planirati zapošljavanje znanstvenih novaka i stvoriti okvir koji može osigurati napredovanje mladih znanstvenika. Potrebno je osigurati financiranje postdoktoranada, razviti sustav u kojem bi određeni doktorati bili financirani iz gospodarstva, financirati istraživačke centre, ali i pomoći osnivanju start up tvrtki, koje će osigurati zapošljavanje novih doktoranada. Ako u tome uspijemo, siguran sam da će budućnost mladih znanstvenika biti svjetlija nego danas, kazao je dr. sc. Lorincz a prenosi <emphasis>Novi list</emphasis>.</para>
<heading2>U svakog znanstvenika uloženo 1,5 milijuna kuna</heading2>
<para>
Predsjednik Upravnog odbora Mreže mladih znanstvenika Hrvatske (MLAZ) mr. sc. Marko Pavić u obraćanju putem video poruke upozorio je da je na svakog od 500 znanstvenih novaka, čija je budućnost pod znakom pitanja, država uložila po 1,5 milijuna kuna, a najgore je što ispada da sad ne zna što bi radila s njima.</para>
<para>"Obratili smo se Ministarstvu, koje je pokrenulo određene inicijative, ali sve je to nedovoljno bez strukturnih reformi. Sustav nije održiv. Možemo nastaviti u njega upumpavati novac, ali to nam neće dugoročno pomoći", kaže Pavić.</para>
<para>Pomoćnik ministra znanosti prof. dr. Saša Zelenika objasnio je inicijative Ministarstva koje bi trebale osigurati budućnost mladim znanstvenicima, i prvenstveno znanstvenim novacima kojima prijeti mogućnost gubitka posla u sljedećih godinu dana.</para>
<para>Zelenika je kazao da Ministarstvo razvija mjere kako bi zadržali mlade znanstvenike i otvorili im prostor za napredovanje.</para>
<heading2>'Treba zadržati više od 20 posto novaka'</heading2>
<para>
"To ne ide lako, posebno zato što sveučilišta nisu integrirana. Neki su u tome napredovali puno, neki malo. Pritom je klasično opravdanje to da nema strategije. No i druge zemlje bez napisane strategije razvijaju se puno više strukturirano od nas. Često se nedostatak volje i odgovornosti pravda nečim drugim", kazao je Zelenika.</para>
<para>Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin ne misli da treba zadržati svih 100 posto znanstvenih novaka, jer manji dio se sigurno nije iskazao, ali smatra da će trebati zadržati puno više novaka od tih 20 posto.</para>

500 mladih i obrazovanih ljudi pred otkazom 
Predstavnik znanstvenih novaka Sveučilišta u Splitu dr. sc. Josip Lorincz istaknuo je paradoks da znanstveni novaci gube radno mjesto, a za njima postoji itekakva potreba, jer svi rade pod punim opterećenjem.
"Jedina opcija za tih 500 novaka, nakon što ostanu bez posla, je odlazak u inozemstvo, a Hrvatska time gubi osobe koje čine najkvalitetniji dio društva. Pozdravljamo inicijativu Ministarstva za zapošljavanje onih novaka koji trenutno rade preko vanjske suradnje, kao i za odabir 20 najboljih novaka koji će dobiti posao, ali te inicijative nisu dovoljne za rješavanje problema mladih znanstvenika.
Potrebno je razviti strategiju, planirati zapošljavanje znanstvenih novaka i stvoriti okvir koji može osigurati napredovanje mladih znanstvenika. Potrebno je osigurati financiranje postdoktoranada, razviti sustav u kojem bi određeni doktorati bili financirani iz gospodarstva, financirati istraživačke centre, ali i pomoći osnivanju start up tvrtki, koje će osigurati zapošljavanje novih doktoranada. Ako u tome uspijemo, siguran sam da će budućnost mladih znanstvenika biti svjetlija nego danas, kazao je dr. sc. Lorincz a prenosi Novi list.
U svakog znanstvenika uloženo 1,5 milijuna kuna

Predsjednik Upravnog odbora Mreže mladih znanstvenika Hrvatske (MLAZ) mr. sc. Marko Pavić u obraćanju putem video poruke upozorio je da je na svakog od 500 znanstvenih novaka, čija je budućnost pod znakom pitanja, država uložila po 1,5 milijuna kuna, a najgore je što ispada da sad ne zna što bi radila s njima.
"Obratili smo se Ministarstvu, koje je pokrenulo određene inicijative, ali sve je to nedovoljno bez strukturnih reformi. Sustav nije održiv. Možemo nastaviti u njega upumpavati novac, ali to nam neće dugoročno pomoći", kaže Pavić.
Pomoćnik ministra znanosti prof. dr. Saša Zelenika  objasnio je inicijative Ministarstva koje bi trebale osigurati budućnost mladim znanstvenicima, i prvenstveno znanstvenim novacima kojima prijeti mogućnost gubitka posla u sljedećih godinu dana.
Zelenika je kazao da Ministarstvo razvija mjere kako bi zadržali mlade znanstvenike i otvorili im prostor za napredovanje.
'Treba zadržati više od 20 posto novaka'

"To ne ide lako, posebno zato što sveučilišta nisu integrirana. Neki su u tome napredovali puno, neki malo. Pritom je klasično opravdanje to da nema strategije. No i druge zemlje bez napisane strategije razvijaju se puno više strukturirano od nas. Često se nedostatak volje i odgovornosti pravda nečim drugim", kazao je Zelenika.
Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin ne misli da treba zadržati svih 100 posto znanstvenih novaka, jer manji dio se sigurno nije iskazao, ali smatra da će trebati zadržati puno više novaka od tih 20 posto. 

500 mladih i obrazovanih ljudi pred otkazom

<para>Split je lani, gledajući ukupno, dobio manje doktora znanosti od Zagreba, Osijeka i Rijeke, a iznimka je Ekonomski fakultet s čak 19 novih doktora znanosti. Nažalost, ti mladi ljudi ne mogu napredovati. </para>
<para>"Hrvatska danas ima 2.700 znanstvenih novaka na čekanju, za što je odgovorno resorno ministarstvo. Problem je financijske prirode i bojimo se da ćemo izgubiti te pametne mlade ljude. Oni se već i osipaju jer ne mogu čekati da netko drugi rješava njihovu sudbinu. Neki od najboljih odlaze u inozemstvo, u bankarski sektor", kaže za <emphasis>Slobodnu Dalmaciju</emphasis> dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu prof. dr. sc. Branko Grčić.</para>
<para>Jedna od 'friških' doktorica znanosti s Ekonomije je i 31-godišnja Ivana Pavić.</para>
<para>"Samo na našem fakultetu ima 15 znanstvenih novaka-asistenata s doktoratima znanosti, s tim da ih devet ima ispunjene uvjete za napredovanje u docenta. Imamo i četiri asistenta s doktoratima znanosti, a njih trojica imaju uvjete za napredovanje u docenta. Strahujemo da nam po isteku ugovora o radu za višeg asistenta isti neće biti produžen. Kao ekonomist ne razumijem logiku Ministarstva", kaže Pavić.</para>
<para>U svakog od znanstvenika kroz godine je uloženo oko milijun kuna, a sada im je, kaže Pavić, iz Ministarstva poručeno da za sve neće biti radnih mjesta. </para>
<para>"Ne mogu razumjeti da nas se s takvom lakoćom nakon toliko uloženog novca 'daruje' privatnim školama ili inozemstvu", kaže mlada Splićanka, koja radi kao viši asistent na Ekonomskom fakultetu i izabrana je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika.</para>
<para>"Provodila sam noći, vikende i godišnje odmore gledajući svjetlo dana kroz prozor kabineta. Većina ljudi zamišlja posao mladog znanstvenika vrlo lijepim i lagodnim, ali to je daleko od istine", kaže Ivana Pavić, koja je u Velikoj Britaniji magistrirala 2006. godine, a doktorsku je disertaciju obranila na matičnom fakultetu. </para>
<heading2>Plaće male, a troškovi veliki</heading2>
<para>
Poslijediplomski studiji, čak i kada ih MZOŠ plaća, nipošto nisu besplatni onima koji idu na studij izvan svoga grada. Svjedoči tome i priča mladog magistra, koji kani postati doktor. </para>
<para>"Samo troškovi prijevoza i boravka u Zagrebu će me koštati minimalno 28.000 kuna, i to ako se snađem za spavanje kod rodbine i prijatelja", ističe asistent, koji mjesečno zaradi oko 5.500 kuna.</para>
<para>Zaključuje da će oko 20 posto plaće ostaviti na poslijediplomskom. </para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>arti-201003050586006
arti-201005260048006
arti-201008260124006</para>

Hrvatska zna kako izgubiti pametne, mlade ljude Hrvatska danas ima 2.700 znanstvenih novaka na čekanju, za što je odgovorno resorno Ministarstvo, iz kojega im je poručeno da za sve neće biti radnih mjesta. 
Split je lani, gledajući ukupno, dobio manje doktora znanosti od Zagreba, Osijeka i Rijeke, a iznimka je Ekonomski fakultet s čak 19 novih doktora znanosti. Nažalost, ti mladi ljudi ne mogu napredovati. 
"Hrvatska danas ima 2.700 znanstvenih novaka na čekanju, za što je odgovorno resorno ministarstvo. Problem je financijske prirode i bojimo se da ćemo izgubiti te pametne mlade ljude. Oni se već i osipaju jer ne mogu čekati da netko drugi rješava njihovu sudbinu. Neki od najboljih odlaze u inozemstvo, u bankarski sektor", kaže za Slobodnu Dalmaciju dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu prof. dr. sc. Branko Grčić.
Jedna od 'friških' doktorica znanosti s Ekonomije je i 31-godišnja Ivana Pavić.
"Samo na našem fakultetu ima 15 znanstvenih novaka-asistenata s doktoratima znanosti, s tim da ih devet ima ispunjene uvjete za napredovanje u docenta. Imamo i četiri asistenta s doktoratima znanosti, a njih trojica imaju uvjete za napredovanje u docenta. Strahujemo da nam po isteku ugovora o radu za višeg asistenta isti neće biti produžen. Kao ekonomist ne razumijem logiku Ministarstva", kaže Pavić.
U svakog od znanstvenika kroz godine je uloženo oko milijun kuna, a sada im je, kaže Pavić, iz Ministarstva poručeno da za sve neće biti radnih mjesta. 
"Ne mogu razumjeti da nas se s takvom lakoćom nakon toliko uloženog novca 'daruje' privatnim školama ili inozemstvu", kaže mlada Splićanka, koja radi kao viši asistent na Ekonomskom fakultetu i izabrana je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika.
"Provodila sam noći, vikende i godišnje odmore gledajući svjetlo dana kroz prozor kabineta. Većina ljudi zamišlja posao mladog znanstvenika vrlo lijepim i lagodnim, ali to je daleko od istine", kaže Ivana Pavić, koja je u Velikoj Britaniji magistrirala 2006. godine, a doktorsku je disertaciju obranila na matičnom fakultetu. 
Plaće male, a troškovi veliki

Poslijediplomski studiji, čak i kada ih MZOŠ plaća, nipošto nisu besplatni onima koji idu na studij izvan svoga grada. Svjedoči tome i priča mladog magistra, koji kani postati doktor. 
"Samo troškovi prijevoza i boravka u Zagrebu će me koštati minimalno 28.000 kuna, i to ako se snađem za spavanje kod rodbine i prijatelja", ističe asistent, koji mjesečno zaradi oko 5.500 kuna.
Zaključuje da će oko 20 posto plaće ostaviti na poslijediplomskom. 
Vezani članci:
arti-201003050586006
arti-201005260048006
arti-201008260124006 

Hrvatska zna kako izgubiti pametne, mlade ljude

Postroll

Preroll

PROPADAJU 122 STANA NAMIJENJENA MLADIM ZNANSTVENCIMA: 'Uskoro ćemo ih moći samo sravniti sa zemljom'

<para>21. 02. 2010. Zagreb
Stari brodovi na Savi preko puta naselja Borovje
Photo:</para>

#znanstveni novaci

'Uskoro ćemo ih moći samo sravniti sa zemljom'

'Uskoro ćemo ih moći samo sravniti sa zemljom'

500 mladih i obrazovanih ljudi pred otkazom

500 mladih i obrazovanih ljudi pred otkazom

Hrvatska zna kako izgubiti pametne, mlade ljude

Hrvatska zna kako izgubiti pametne, mlade ljude