Minimalna plaća u Hrvatskoj i dalje je među najnižima u Europskoj uniji, a niži iznos imaju samo Mađarska, Litva, Rumunjska i Bugarska. U prijedlogu izmjena i dopuna zakona o minimalnoj plaći Vlada stoga namjerava bolje urediti minimalnu plaću, za koju se vjeruje da je moguće povećati obilaznim putem kroz uređenje.
Kako piše Novi list, namjera je zabraniti ugovaranje minimalne plaće u neto iznosu. Iako je u krovnom Zakonu o radu propisano da se plaća ugovara u bruto iznosu, poslodavce su usprkos tome s radnicima potpisivali ugovore na neto iznos minimalne plaće, pa oni s najnižim primanjima nisu imali nikakve koristi od poreznih rasterećenja jer bi plaća i dalje ostajala ista.
Poslodavac bi sad s radnikom, primjerice za ovu godinu trebao ugovoriti minimalnu plaću u bruto iznosu od 4250 kuna, a ne u neto iznosu od 3400 kuna, a poslodavac koji to ne napravi mogao bi platiti kaznu od 60 do sto tisuća kuna.
Zabrana neisplaćivanja minimalne plaće
Također zabranjuje se praksa poslodavaca da ne isplaćuju ni taj minimum i potpisivanje ugovora kojima se radnici odriču isplate minimalne plaće. Sporazum će se proglasiti ništetnim, a poslodavcu prijeti kazna od 60 do sto tisuća kuna.
Vlada ističe da je udio broja radnika koji primaju minimalnu plaću u prosincu 2020. godine bio 4,22 posto od svih zaposlenih, tj. 46 tisuća radnika. U prvom kvartalu ove godine taj se postotak i povećao pa je udio radnika koji primaju minimalnu plaću bio 4,73 posto.
Utvrđeno je da prošle godine poslodavci za 1689 radnika nisu isplatili ni minimalnu plaću te je Državni inspektorat podnio optužne prijedloge zbog sumnje na počinjenje 318 prekršaja iz Zakona o minimalnoj plaći.
Vlada se nada da će boljim definiranjem onoga što ne ulazi u minimalnu plaću, dodaci za prekovremeni rad, rad nedjeljom i svi dodaci za uvjete rada i iz kolektivnih ugovora, barem malo povećati plaću onih koji primaju minimalac.
