Kakva nam je protuzračna obrana? Hrvatsko nebo brani jedan top, jedan raketni sustav i postrojba

Na konferenciji za medije povodom pada bespilotne letjelice iz sovjetskog doba u Zagrebu, predsjednik države i vrhovni zapovjednik oružanih snaga Zoran Milanović poručio je da je stanje hrvatske protuzračne obrane onakvo koliko se u nju ulaže te da to "nije na zadovoljavajućoj razini". Jasno je kako protuzračna obrana mora postojati u nekom obliku, a Zimo je provjerio od čega se ona sve sastoji u Hrvatskoj.

Top i raketni sustav

Prema podacima Ministarstva obrane, popis tehnike je oskudan i sadrži dvije stavke. Prva je samohodni protuzračni top 20/3 mm M55 A4/M1. Radi se o trocijevnom topu kalibra 20 milimetara s ukupno 1500 komada streljiva, podijeljenih prema značajkama.

'OVOG NEMA NA CNN-U, KAO DA JE PALA KIŠA' /

Milanović o padu letjelice: 'Kako je moguće da je do ovoga došlo, da ta letjelica veličine aviona nije srušena?'

'OVOG NEMA NA CNN-U, KAO DA JE PALA KIŠA' /

Milanović o padu letjelice: 'Kako je moguće da je do ovoga došlo, da ta letjelica veličine aviona nije srušena?'

Druga i posljednja stavka s popisa protuzračnog naoružanja jest SLRS S-10CRO A1 (Strijela). Riječ je o raketnom sustavu za zaštitu oklopno-mehaniziranih postrojbi te objekata na zemlji od zračnih napada s malih visina. Radi se o samohodnom sustavu domaće proizvodnje, koji osim četverocjevnog lansera, ima radar za motrenje, sustav za prijenos informacija, optičke senzore, televizijsku i termovizijsku kameru. Može nositi osam navođenih raketa tipa 9M31M i 9M37M, čija je brzina 500 metara u sekundi, a težina 74 kilograma.

Sustav je učinkovit protiv meta koje lete između 25 i 3000 metara visine, a može ih gađati i u pokretu, odnosno krećući se pri brzini do 30 kilometara na sat. Uz to, ima mogućnost centraliziranog i autonomnog rada.

TOTALNI FIJASKO U ZRAKU /

Ovo je šest pitanja o misterioznom sovjetskom dronu na koja još nemamo odgovor: I svako od tih šest bi nas trebalo zabrinuti

TOTALNI FIJASKO U ZRAKU /

Ovo je šest pitanja o misterioznom sovjetskom dronu na koja još nemamo odgovor: I svako od tih šest bi nas trebalo zabrinuti

Zračno motrenje i navođenje

Zanimljivo, domaća PZO nije u sastavu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, zahvaljujući odluci Sabora od 26. siječnja 2018., kada je izdvojena u Hrvatsku kopnenu vojsku. No, ljudstvo je ostalo u sastavu HRZ-a, ekipirano u Bojnu zračnog motrenja i navođenja (ZMIN), čija je zadaća neprekidan nadzor hrvatskog zračnog prostora, pružanje radarske potpore HRZ-u te održavanje radara i opreme. Govoreći o radarima, tri su uvezana u sustav Hrvatske kontrole zračne plovidbe, koja je odgovorna za upravljanje civilnim zračnim prometom. Riječ je o radarima FPS-117, koji je američke proizvodnje i ima domet od oko 450 kilometara.

PAVLE KALINIĆ KRITIČAN: /

'Hrvatska protuzračna obrana je zamrznuta, tako da je dron zalutao, došao do Zagreba, a nitko ga nije vidio'

PAVLE KALINIĆ KRITIČAN: /

'Hrvatska protuzračna obrana je zamrznuta, tako da je dron zalutao, došao do Zagreba, a nitko ga nije vidio'

ZMIN pruža potporu Operativnom vatrogasnom zapovjedništvu u protupožarnoj sezoni, Obalnoj straži te Ministarstvu vanjskih poslova, koje im daje diplomatska odobrenja za letove stranih državničkih zrakoplova. Uz to, šalje podatke NATO-ovim središtima za zračne operacije u Italiji, Španjolskoj i Njemačkoj te razmjenjuje podatke s operativnim središtima u Italiji, Sloveniji i Mađarskoj.

Za slučaj da PZO nije dovoljan za obranu domaćeg zračnog prostora, angažirati se može i 12 MiG-ova 21, koji će uskoro biti zamijenjeni istim brojem francuskih zrakoplova Rafale.