Zagrepčane na zapadnom dijelu grada probudila je snažna eksplozija koja je stigla iz Jarunske ulice. Ulica je bila puna krhotina, vozila su bila oštećena, a pokraj poznatog zagrebačkog jezera pojavio se veliki krater. Pukom srećom nitko nije ozlijeđen. “Čuo se zvuk kao avion u niskom letu... onda se čuo dugački zvuk nalik grmljavini ili nekom katapultu. A onda se vidio padobran koji je uskoro izgledao kao plahta, a ne kao padobran”, rekao je jedan od svjedoka.
Prve informacije bile su da je riječ o dijelovima aviona, o dronu koji se srušio, no uskoro je stigla informacija da se radi o vojnoj bespilotnoj letjelici ruske proizvodnje. U blizini pada pronađena su i dva padobrana.
Kako bi umirili građane, javnosti su se obratili zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, premijer Andrej Plenković, predsjednik Zoran Milanović, te ministar obrane Mario Banožić koji je zajedno s načelnikom glavnog stožera Robertom Hranjom otkrio što se do sada zna o spornoj letjelici.
Ipak, mnoga su pitanja i dalje ostala neodgovorena od strane nadležnih, a mi donosimo šest glavnih pitanja koja i dalje muče javnost, a na koja nema odgovora.
1. Odakle je stigla letjelica?
Stručnjak za vojno zrakoplovstvo i urednik portala War zone Tyler Rogoway rekao kako smatra da je moguće da se u Zagrebu srušio izviđački dron Tu-141 Strizh. "Čvrsto vjerujemo da se radi o izviđačkom dronu koji izgleda kao raketa. Zacijelo se ozbiljno pokvario, preletio cijelu Mađarsku, da bi se na kraju srušio u Zagrebu. Nedavno je objavljeno da je Ukrajina u pogon stavila dronove još iz sovjetske ere, a koliko je meni poznato, Ukrajinci jedini na svijetu koriste dron Tu-141", napisao je Rogoway.
Vlada nije potvrdila ove navode, već je navela samo da je riječ o besposadnoj letjelici vojnog tipa koja je, prema dosad prikupljenim podacima, u hrvatski zračni prostor ušla iz smjera istoka prema zapadu, odnosno iz zračnog prostora Mađarske, brzinom od 700km/h na visini od 1300 metara.
Isto je potvrdio i premijer Plenković. "Riječ je o letjelice ruske proizvodnje. Došla je iz pravca Mađarske, a tamo je došla iz Rumunjske", kazao je dodavši kako je letjela iznad Hrvatske nekoliko minuta. Predsjdnik Milanović je također rekao da je “objekt je letio iznad Mađarske 40 minuta, a u Hrvatskoj je letio manje od sedam minuta”. Dodajmo i da je savjetnik ukrajinskog ministar obrane Markijan Lubkjivski za Jutarnji.hr izjavio je da letjelica nije ukrajinska te rezolutno odbacuje tu tvrdnju.
Znamo dakle da je letjelica ruske, odnosno sovjetske proizvodnje, ali ne znamo u čijem je vlasništvu.
2. Zašto je vrh vojske i politike saznao za nju tek kada je pala?
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je da letjelicu sinoć uočila Hrvatska kontrola zračne plovidbe i da je 3.5 minute bila vidljiva na radaru, kako dolazi iz smjera sjeveroistoka. Rekao je i da ta kontrola prati civilno zrakoplovstvo pa je uputio na vojsku.
General Hranj je rekao da je letjelica išla smjerom mađarska granica - Koprivnica - Gajnice. “Prema dosad prikupljenim podacima dron TU 141 proletio je kroz zračni prostor dvije članice NATO saveza, a da nije uočen, niti su alarmirani sigurnosni sustavi. Hrvatska na svom teritoriju ima nekoliko radara FPS 117. Jedan od njih je na Sljemenu, a drugi na Papuku”, rekao je Hranj.
Letjelica je došla u 22.57 sati od strane Mađarske, na visini od 1300 metara i 700 km/h", rekao je Banožić. "Od ulaska do pada prošlo kratko vrijeme. To treba provjeriti sa susjedima. Ne možemo još reći odakle je letjelica poletjela. Moj razgovor s mađarskim kolegom je bio u tom pravcu. Oni u ovom trenutku imaju sastanak I očekujem da nas još danas izvijeste", dodao je.
Banožić i Hranj potvrdili su na presici da su za letjelicu saznali tek kad je srušena.
3. Zašto nas NATO partneri nisu upozorili?
"Mene najviše zanima kako je moguće da je jedna nesofisticirana letjelica bila u zračnom prostoru NATO-a gotovo sat vremena", zapitao se i sam Milanović.
Ako je prema tvrdnjama svih bespilotna letjelica stigla iz Mađarske postavlja se pitanje jesu li je mađarske službe obrane uočile i jesu li nas pritom upozorili. Ministar Banožić i načelnik Hranj su na konferenciji za novinare izbjegli direktno odgovoriti na ovo pitanje.
"Ne mogu komentirati druge države, ne želim ih komentirati. Snimili smo je našim radarima. Mi imamo radarski sustav, on je umrežen, automatiziran i uvezen u sustav NATO-a", rekao je Hranj. "U intenzivnim smo kontaktima sa zapovjednicima u NATO-u. "Vjerojatno će razmjena informacija olakšati da saznamo o čemu se radi. Naši stručnjaci analiziraju letjelicu i njene podatke leta", dodao je. No, prema svemu sudeći - nisu znali, odnosno Mađari nas nisu upozorili s obzirom da su Banožić i Hranj za nju saznali tek nakon što je srušena.
4. Zašto letjelica nije oborena?
Novinari su Banožića i Hranja pitali jesmo li zamijetili dron i zašto nismo reagirali. Ministar Banožić je kazao kako treba sagledati vrijeme koliko se letjelica nalazila u hrvatskom prostoru. "Od ulaska do pada prošlo kratko vrijeme. To treba provjeriti sa susjedima”, rekao je.
Hranj je potvrdio da Migovi nisu dignuti u zrak. “Poduzeli smo sve propisane mjere. Ne mogu komentirati sve detalje. Nije podignuta spremnost protuzračne obrane, no posade su na protuzračnoj obrani uvijek na visokoj spremnosti od 15 minuta. Računamo na Migove i na protuzračne helikoptere", objasnio je.
Novinare je zanimalo zašto nitko nije reagirao. "Realno što bi mogli napraviti u tih sedam minuta?", zapitao se ministar. Na protupitanje novinara da što da je letjelica ili neki projektil išao prema Banskim dvorima, ministar je “odgovorio” da sada nije potrebno uznemiravati javnost i da treba pustiti da se završi istraga.
Vojni analitičar Robert Barić objasnio nam je da su te letjelice ipak namijenjene za let na malim visinama te imaju relativno mali radarski odraz i stoga ih je teško otkriti.
5. Koji je bio cilj letjelice?
Ubrzo nakon što je potvrđeno da je riječ o letjelici ruske proizvodnje na društvenim mrežama pojavila se pošalica da je netko jednostavno unio krivo mjesto jer i na sjeverozapadu Ukrajine, blizu ratom zahvaćenog Žitomira, nalazi mjesto – Yarun. Je li moguće da je netko krivo unio koordinate? O ovoj teoriji zasad samo riječi, ali svakako djeluju intrigantno. "To je i važna lekcija iz informatike, računala ne rade ono što hoćeš, nego ono što im kažeš", napisao je informatički stručnjak Marko Rakar.
Yarun u Ukrajini
No, možda je vjerojatna teorija da je letjelica iz Ukrajine krivo navedena, odnosno da je došlo do pogreške u programiranju. “Jedini scenarij koji ima smisla jest da je ta letjelica lansirana radi prikupljanja podataka s ukrajinske strane, a onda se nešto dogodilo, možda kvar sustava navođenja", kaže nam Barić.
“Sasvim je moguće da je bila namijenjena za izvidnički let iznad južne i jugozapadne Bjelorusije, gdje se nalaze koncentrirane ruske snage te neke bjeloruske snage za koje se spekulira da bi možda mogle sudjelovati u bojnim djelovanjima. Jednostavno se nešto poremetilo u sustavu navođenja i ona je otišla suprotnim smjerom i došla do Hrvatske preko cijele Mađarske", kaže Barić.
6. Što ako se incident ponovi?
Iako su Banožić i Hranj pokušavali uvjeriti javnost da je protuzračna obrana spremna, činjenica je da je ovo ozbiljan incident. Nije ovo problem samo Hrvatske, nego i NATO-a u cjelini.
"NATO zaštita zračnog prostora zemalja članica očito ne funkcionira onako kako piše u papirima. Naravno da će oni objaviti priopćenje u kojem će pisati da su objekt cijelo vrijeme pratili, da su pretpostavili o kakvoj se točno letjelici radi i da nije riječ o napadu i slično. Ali demantira ih jedna činjenica. Taj je objekt pao na glavni grad jedne članice NATO-a. To je nedopustivo", rekao je najpoznatiji hrvatski vojni pilot u mirovini, Ivan Selak za Dnevnik.hr.
"Ne mogu vjerovati da nije viđen i praćen. Ali je baš došao do glavnog grada članice NATO-a i tu je pao. Ovo je stvarno bizarno i smiješno. Tako me nasmijalo to da nitko ne reagira. Vjerojatno je sad panika u NATO-ovoj kontroli zračnog prostora i sad smišljaju odgovor", kaže Selak.
Naravno, i protiv ovakvih letjelica postoji obrana, tvrdi Robert Barić. "Lakše se otkrivaju letećim zrakoplovnim postajama, koje nemamo niti mi niti Mađari. Nije ju lako zamijetiti i prošla je. Ovo je samo dokaz koji pokazuje koliko je ovaj rat u Ukrajini zapravo relativno blizu", zaključio je.
