Hrvatski iseljenici diljem svijeta tradicionalno su jako široke ruke kada je riječ o novcu koji u gotovini šalju svojim obiteljima u matičnoj zemlji. Tako je Hrvatska po nečemu na vrhu ljestvice eđu članicama Europske unije.
Iako se očekivalo da će zbog pandemije doznake biti skromnije, ipak se pokazalo kako su one porasle u usporedbu s prošlom godinom. I to za čak 206 milijuna eura, odnosno da su 13,5 posto veće nego prošle godine.
U prvoj polovini ove godine iznosile su ukupno milijardu i 745 milijuna eura, što je gotovo 250 milijuna eura više nego što je Hrvatska uprihodila od dolazaka inozemnih turista. Od početka godine do kraja ožujka ove godine naši su građani poslali 890,7 milijuna eura doznaka, a u drugom je tromjesečju taj iznos bio 854,3 milijuna eura, piše Glas Slavonije.
Najčešći razlog zbog kojega naši radnici šalju novac u domovinu pomoć je njihovim obiteljima u kriznim vremenima.
Najčešće radnici šalju novac iz Njemačke, Švicarske, Sjedinjenih Američkih Država i Italije. Nisu, međutim, doznake kojima radnici iz inozemstva pomažu svoje obitelji u Hrvatskoj i jedini priljev novca iz inozemstva što ga ostvaruju naši građani. Na ime naknada iz inozemstva hrvatski su građani dobili ukupno milijardu i 67 milijuna eura. Dodaju li se osobnim transferima i prihodi radnika iz inozemstva, što se odnosi na prihode pomoraca na stranim brodovima i radnika na naftnim platformama, osoba koje žive u pograničnom području, a rade u susjednoj zemlji te ostalih privremenih radnika u inozemstvu, ukupni transferi iz inozemstva u Hrvatsku penju se na 3,17 milijardi eura, ili 5,7 posto BDP-a.
Najviše novca od iseljenika prima Rumunjska, 3,4 milijarde eura, ali ako se gleda po stanovniku, prvo mjesto pripada Kosovu s 480,6 eura. Nakon njega, slijedi Srbija s 451,8 eura po stanovniku, a Hrvatska je treća s 457,2 eura po stanovniku. Visoku razinu doznaka iz inozemstva imaju Bosna i Hercegovina i Crna Gora.
