Siječanj 2020. godine za Hrvatsku će označiti velik izazov, ali i šansu. Naime, tada službeni Zagreb preuzima predsjedanje Vijećem Europske unije. Više o tome moglo se čuti u Berlinu tijekom posjeta novog hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana. Donedavno je Radman bio veleposlanik RH u Berlinu, ali sada je u njemačku metropolu otišao u drugom svojstvu.
Prema pisanju Deutsche Wellea, odabir Berlina kao odredišta prvog posjeta inozemstvu u novom svojstvu i funkciji je logičan slijed događanja. Osim imenovanja te nastupnog posjeta Berlinu, novi šef diplomacije morao se pozabaviti rasističkim ispadima i skandalom hrvatske diplomatkinje, no čini se da taj događaj nije utjecao na raspoloženje tijekom Radmanovog posjeta.
Grlić Radman kao berlinski 'stari znanac'
Heiko Mass, ministar vanjskih poslova u vladi Angele Merkel, bio je Radmanov domaćin te nije propustio spomenuti da "dolazi stari znanac s kojim je već radio na Akcijskom planu za poboljšanje bilateralnih odnosa." Kako piše Deutsche Welle, taj plan je potpisan u ožujku ove godine u Berlinu, a na njegovu sastavljanju aktivno je sudjelovao i novi ministar vanjskih i europskih poslova.
Grlić Radman i Maas na presici
O spomenutom Akcijskom planu ponovno se u Berlinu razgovaralo, no to nije bila središte razgovora. Maas je primijetio da se u ostvarenju Akcijskog plana "napredovalo". Grlić Radman je pak izrazio želju da u sklopu ovog Akcijskog plana dođe do pojačanih njemačkih investicija. Premda ministar nije ulazio u detalje, spomenuo je automobilsku, drvnu te prehrambenu industriju. Pretpostavlja se da bi se više o tome moglo znati već idućeg mjeseca kada u Hrvatsku dolazi Peter Altmayer, njemački ministar gospodarstva.
Puno je izazova pred Hrvatskom
"Svakako najvažnija zadaća koja nam predstoji je predsjedanje Vijećem Europske unije sljedeće godine. Hrvatska od siječnja do srpnja, a nakon toga Njemačka. Ovo je prvi put da Hrvatska predsjeda Europskom unijom i to je veliki izazov, ali i velika šansa za Hrvatsku", rekao je Maas.
Izazova je zaista puno, a oni se odnose na uhodavanje Europske komisije, Brexit, na dogovor o novom dugoročnom proračunu. I to su samo neki od njih. Kao dvije predsjedavajuće članice, Hrvatska i Njemačka žele sljedeće godine koordinirati što je moguće bolje pa će u tu svrhu, najavio je Maas, njemačka vlada u hrvatsko ministarstvo poslova poslati povjerenika za koordinaciju projekta "predsjedanje EU-om". Povjerenik bi došao iduće godine.
"Nije da je u Hrvatskoj njemačka politika nepoznata, ali želimo pomoći da Hrvatska profitira od naših dosadašnjih iskustava tijekom predsjedanja te da prijelaz sljedeće godine prođe što je bolje moguće", objasnio je Maas.
Proces proširenja EU-a kao jedan od izazova
Osim već spomenutih izazova koji su se našli pred Hrvatskom, obojica ministara navela su još jedan veliki izazov koji je ujedno i kament spoticanja. Riječ je o procesu proširenja Europske unije. Mukotrpnost tog procesa najbolje se ogleda na primjeru Sjeverne Makedonije i Albanije, koje unatoč, kako Maas govori, "ogromnim pomacima", još uvijek nemaju datum početka pregovora za ulazak u EU.
Grlić Radman je spomenuo listopad kada je govorio o ove dvije zemlje te je kazao da je to mogući datum. No, ministru je bilo važnije u tu priču proširenja ubaciti i Bosnu i Hercegovinu, piše Deutsche Welle. "Mi želimo jednakopravnost svih konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini kako bi ova zemlja bila funkcionirajuća država s europskom perspektivom", rekao je Grlić Radman.
Ulazak u Schengensku zonu
Na konferenciji za novinare nije bilo ni riječi o pitanju izbjeglica na granici BiH. Novinari su uputili Maasu direktno pitanje na tu temu pa je on objasnio kako se Njemačka zalaže da se iz sljedećeg EU proračuna više novca izdvoji za sigurnost, što uključuje i dodatna sredstva za obranu vanjskih granica. Maas je kazao da "oni žele zemlje koje su direktno pogođene podržati bolje nego što je to do sada bio slučaj".
U Berlinu se u ponedjeljak nije moglo saznati hoće li Hrvatska biti nagrađena time što je uzela "ulogu EU graničara" pa za nagradu dobiti ulazak u Schengensku zonu. I Grlić Radman i Maas su naglasili da je Njemačka podrška Hrvatskoj u ostvarenju tog cilja, ali bez konkretnih informacija o tome kada bi cilj mogao biti ostvaren. Deutsche Welle navodi da u hrvatskim diplomatskim krugovima postoji nada da bi se do iduće turističke sezone putovanje u Hrvatsku moglo ostvariti bez zamornih čekanja na granicama.
