Politologinja Marijana Grbeša-Zenzerović ocijenila je u četvrtak da je politička situacija u svijetu opasna i naelektrizirana, ali da je u Hrvatskoj relativno stabilna unatoč izraženim podjelama i da treba poticati javne diskusije oko najvećih problema.

Dajući prikaz stanja populizma i iliberalizma u svijetu da međunarodnoj konferencija Instituta za društvena istraživanja (IDIZ) „Pod napadom?“ u Zagrebu, Grbeša-Zenzerović je kazala da podjele u Hrvatskoj nisu povezane s pitanjima o budućnosti, nego s temama Drugog svjetskog rata i diskursa „šta ste nam napravili“, koje se reflektiraju kroz razne druge teme.

Profesorica s Fakulteta političkih znanosti je kazala da hrvatsko društvo i dalje ima potencijala za raspravu i da ju treba poticati, i osudila političke aktere koji različitim populističkim zloupotrebama nastoje profitirati na podjelama jer su one, kaže, opasne.

'PUTIN JE PREDATOR' /

Ozbiljno upozorenje Rusima: 'Opcija obaranja borbenog aviona koji narušava naš zračni prostor je na stolu'

Od Thompsona do zabrana festivala

Navela je primjere poticanja podjela koje je „donijelo ovo ljeto“, od Thompsona do zabrana više festivala. 

Ona je istaknula problem nedostatka javnog prostora za razgovor, jer je, kaže, javni prostor u Hrvatskoj „silno zapušten“. S tim je povezala i problem medija, ali i upozorila da „smo u velikom problemu kad želimo više kontrolirati medije nego politiku“

Grbeša-Zenzerović stanje u Hrvatskoj smješta u problem jačanja populističke politike u svijetu, poput politika SAD-a, Mađarske ili Srbije. Populizam je reakcija na probleme liberalne demokracije, točnije neoliberalizma koji se u SAD ogledaju u nedostupnosti škola, zdravstvenog osiguranja i sličnima. Ti su se problemi na izborima pojavili u SAD kao klasno pitanje, a ne rasno što su istaknuli Demokrati, pa ga je Donald Trump iskoristio i „kazao ljudima što su htjeli čuti“.

Populizam se ogleda u zabavljačkom i perfomativnom diskursu, koji za sve krivi političke elite i uništava demokratske institucije. Medijski populizam posebno potiče zabavu, objave se prenosi najviše društvenim grupama a obliku ih influenseri. Ipak, zemlje koje su uložile u medije imaju i medije koji prenose ozbiljne sadržaje, što se ne može reći za Hrvatsku, kazala je Grbeša-Zenzerović.

Ipak, u Hrvatskoj se može slobodno govoriti, više nego u većini svijeta, na primjer u SAD-u, gdje moraš tri puta razmisliti prije nego što kažeš, kazala je politologinja Grbeša-Zenzerović i zaključila  da to treba cijeniti i učiniti sve da bi smanjili javni dirksurs „mi protiv njih“.

Emocionalni šok u SAD-u

Bivši sveučilišni profesor i aktualni saborski zastupnik Možemo! Damir Bakić kazao je na okruglom stolu koji je uslijedio da je napuštanje načela liberalne demokracije u SAD-u bio emocionalni šok jer je obično iz SAD stizala podrška demokraciji. On smatra da je za stanje demokracije u Hrvatskoj veliki problem slabi mediji, u kojima, kaže, nije prisutna odgovornost za javnu riječ.

Njegov sveučilišni kolega i nezavisni saborski zastupnik Nino Raspudić ocijenio je da je kritika populizma „čisti populizam“ i da vidi veći problem u demokratskom deficitu Hrvatske, te to što „nas u EU vode oni koje nitko nije izabrao“. On smatra da su politički problemi povezani s razvojem tehnologije, što se u medijima ogleda kroz potrebu za "klikovima".

Konferencija „Pod napadom?“ koja se održava 25. i 26. rujna, pokušava objediniti uvide iz različitih znanstvenih disciplina o gorućim temama današnjice kao što su populizam, rat, migracije, identitetski sukobi te narušena dobrobit djece i mladih, kazao je ravnatelj IDIZ-a Boris Jokić.   

S ciljem stvaranja prostora za kritički dijalog na konferenciji će, uz znanstvene radove, biti predstavljeni umjetnički radovi i intervencije, društveno angažirane prakse te perspektive javnih politika, kazao je i zaključio da je početak konferencije pokazao da smo puno bolji kad razgovaramo nego to da se "gledamo preko nišana". Pokazao je, kaže, da hrvatska znanost ima što reći, ne samo u nacionalnim, nego i u međunarodnim perspektivama.

U nastavku konferencije plenarna znanstvena izlaganja će održat znanstvenici Biljana Kašić i Mirko Bilandžić, a u raspravama će sudjelovati Željko Romić iz Mladeži HDZ-a, umjetnica selma banich, novinarke Barbara Matejčić i Dora Kršul i drugi.

POGLEDAJTE VIDEO: Trumpov obrat ne dolazi bez uvjeta: Ključan problem u planu bit će Mađarska i Slovačka: