Hrvatska je na ovogodišnjoj ljestvici konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne na 60. mjestu od 63 analizirane ekonomije, te je zauzela istu poziciju kao lani, izvijestilo je u utorak Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK).
IMD-ova ljestvica konkurentnosti uključuje 255 kriterija od kojih se 163 odnose na statističke indikatore, a 92 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači, ožujku i travnju 2020. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2019. godinu.
Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti.
Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, koristeći pritom 20 indeksa, pet za svako područje.
Zdravlje, okoliš i cijene među jačim stranama, tržište rada i poslovno upravljanje slabosti
Detaljniji uvid pozicije Hrvatske na razini 20 indeksa konkurentnosti ukazuje na dobre rangove u području međunarodne trgovine, razine cijena, zdravlja i okoliša te obrazovanja (19. – 40. mjesto na ljestvici). Razmjerno dobra je konkurentnosti u području stranih ulaganja.
Velikih problema i potencijala za promjenu Hrvatska ima u deset od 20 indeksa, pri čemu je samom začelju (63. mjesto na ljestvici) u tri područja: tržištu rada, poslovnom upravljanju te stavovima i vrijednostima.
S druge strane, u tri područja koja se često navode kao prioritetna za reforme (porezna politika, institucionalni okvir i tehnološka infrastruktura) Hrvatska nije na samom začelju (52. – 55. mjesto na ljestvici).
Od područja koja nisu u povećanom fokusu razvojne politike NVK izdvaja vrlo lošu konkurentnost u područjima znanstvene i osnovne infrastrukture.
"Naša pozicija na ljestvici konkurentnosti nije se promijenila, znači da stagniramo. Ipak, događanja tijekom pandemije i globalna očekivanja u postpandemijskom vremenu, potiču nadu da bi mogle ubrzati toliko potrebne strukturne promjene. U teškim situacijama se snalazimo bolje nego u mirnim, to smo dokazali više puta, a svijest o potrebi dubokih promjena sada je sveprisutna, pa vjerujem da kao društvo možemo preispitati postojeće i ubrzati implementaciju novih paradigmi", izjavio je predsjednik NVK-a Ivica Mudrinić.
Među izazovima reforma javne uprave i teritorijalnog ustroja
Kao izazovi za Hrvatsku u 2020. godini navedeni su reforma javne upravu i teritorijalnog ustroja države uz digitalizaciju javne uprave i njenih servisa; jačanje sektora važnih za samodostatnost u pogledu nacionalne sigurnosti, prvenstveno sektore hrane, lijekova i javnog zdravstva; jačanje investicija privatnog sektora kroz fondove rizičnog kapitala, poslovnih anđela i crowdfunding; reforma pravosuđa, te ostvarivanje "Tripe Helix" koncepta suradnje akademskog, poslovnog i vladinog sektora u jačanju inovativnosti i konkurentnosti.
U anketi, po mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori hrvatske konkurentnosti izdvojeni su kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, troškovna konkurentnost, pristup financiranju, dok su najlošije ocjenjeni učinkovito pravno okruženje, sposobnost vlade, stabilnost i predvidljivost politika, konkurentan porezni sustav te poslovno prijateljsko okruženje.
Singapur ostao na čelu
Ovogodišnji rezultati potvrđuju dominantan utjecaj pojedinih faktora na visoko rangiranje zemalja. To se posebno odnosi na međunarodnu trgovinu i ulaganja, zapošljavanje, otvorenost društva, mjere povezane s političkom stabilnosti te socijalnu i rodnu ravnopravnost. Osim toga, faktori učinkovitosti zdravstvenog i obrazovnog sustava, zajedno sa zaštitom okoliša imaju presudnu ulogu u pokretanju trendova konkurentnosti.
Singapur je i ove godine zauzeo prvu poziciju. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Danska, pa slijede Švicarska, Nizozemska, Hong Kong, Švedska, Norveška, Kanada i Sjedinjene Američke Države.
U zemljama u okruženju, novim članicama EU, rezultati su različiti. Osim Hrvatske, pozicije od prošle godine zadržale su i Češka (33.), Mađarska (47.) i Bugarska (48.), dok su Poljska (39.), Rumunjska (51.) i Slovačka (57.) pale na ljestvici u odnosu na prošlu godinu. Jedino je Slovenija (35.) poboljšala svoju poziciju za dva mjesta.
