Europska unija treba problem izbjeglica rješavati u onoj zemlji u kojoj on akutno postoji, ako ga već ne može rješavati u zemlji u kojoj je nastao, rekla je hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u četvrtak u Beču.
"Hrvatski je stav da Europska unija treba u onim slučajevima gdje ne može rješavati pitanje na izvoru, dakle tamo gdje nastaje, kao što je sada zbog rata u Siriji, treba rješavati tamo gdje se on nalazi u ovom trenutku, osigurati ljude, stručnjake, znanje, pomoći ljudima i pomoći novcem", rekla je Pusić.
Ona sudjeluje na konferenciji ministara vanjskih poslova zapadnog Balkana i EU-a koja se održava paralelno sa summitom šefova vlada tih zemalja u okviru Berlinskog procesa čiji je cilj približavanje zapadnog Balkana EU-u.
Tri su grupacije izbjeglica koji idu tzv. zapadno-balkanskom rutom: iz Sirije, iz Afganistana te s Kosova, a tri su zemlje u ovom trenutku pod najvećim pritiskom - Grčka, Makedonija i Srbija, kazala je Pusić.
Hrvatska ne planira graditi zidove ako izbjeglički val krene prema njoj, naglasila je Pusić, a na pitanje što misli o onima koji to rade, odgovorila je: "Ništa dobro".
Mađarska gradi 175 kilometara dugi zid na granici sa Srbijom kako bi spriječila da njihov veliki broj krene preko njezina teritorije prema najpoželjnijim destinacijama, Njemačkoj i Švedskoj.
Hrvatska bi izbjeglice dočekala spremna, ali Pusić napominje da je cilj većine ipak Njemačka i Švedska. Naglasila je i da se rješenje ne može tražiti po načelu da se ti ljudi propuštaju kroz različite zemlje kako bi problem prešao na druge.
'Sa Srbijom treba početi otvarati pregovaračka poglavlja'
Budući da je ovaj skup prvi puta da se slovenski i hrvatski dužnosnici nalaze na istom mjestu nakon izbijanja tzv. afere Pirangate, novinari su Pusić pitali je li se susrela s ministrom vanjskih poslova Slovenije Karlom Erjavcem. "Nismo o tome razgovarali, pozdravili smo se", rekla je.
Neposredno prije bečkog sastanka dogodile su se dvije važne stvari - operacionalizirani su neki elementi sporazuma Beograda i Priština, a potpisani su i sporazumi o granici između Crne Gore i BiH i Crne Gore i Kosova.
"Mi to pozdravljamo", rekla je Pusić, posebno potpisivanje sporazuma o granicama "s obzirom da je prvi sporazum u našoj regiji o granici potpisan između Hrvatske i BiH 1999. godine. Radi se tzv. sporazumu Tuđman-Izetbegović".
"Taj sporazum iako nije ratificiran ni s jedne strane, u primjeni 16 godina bez ikakvih poteškoća", rekla je Pusić.
Pusić je kazala i kako Hrvatska zagovara da se sa Srbijom počnu otvarati pregovaračka poglavlja "što prije jer se samo tako mogu početi rješavati problemi u pojedinim područjima. Dok niste počeli pregovore poglavlja, sve stoji na mjestu", rekla je.
Dodala je da sve zemlje zapadnog Balkana ne treba tretirati kao cjelinu i "ono što smo zagovarali za Hrvatsku zagovaramo i za druge, a to su kriteriji".
