Već odavno rak nije samo zdravstveni, nego i društveni, pa i politički problem. Hrvatska je po smrtnosti od raka na drugom mjestu u Europskoj uniji. A rak pluća ubije više ljudi nego rak dojke, rak debelog crijeva i prostate zajedno.
Nacionalni program
U Zagrebu su se stoga okupili vodeći stručnjaci Srednje i Jugoistočne Europe kako bi ukazali na potrebu donošenja kvalitetnih nacionalnih programa u borbi protiv te zloćudne bolesti.
Kao liječnik, ali i političar - bivši ministar zdravstva Siniša Varga dobro zna da je rano otkrivanje raka neophodno za uspješno izliječenje, a zna i koliko je u tome važna uloga države. On je ipak kod svog raka debelog crijeva - zamalo zakasnio.
"Malo je falilo da mi tumor ode u metastatsku bolest, i imao sam tu sreću da je uhvaćeno prije toga, ali bez obzira na to morao sam proći i kemoterapiju i terapiju zračenjem", govori bivši ministar zdravlja Siniša Varga.
Novooboljeli od raka pluća
U Hrvatskoj se svaki dan otkrije 64 nova slučaja zloćudnih bolesti od čega je najviše novooboljelih od raka pluća, podaci o smrtnosti - tu su poražavajući. Od sto tisuća stanovnika, u Hrvatskoj će u godini dana od raka pluća umrijeti 31 osoba. U Europi 27, a u svijetu 24. Uz rano otkrivanje za smanjenje smrtnosti ključna je dostupnost registriranih lijekova.
"U Austriji se na plaćanje lijeka čeka 100 dana nakon što se on
registrira, a u Srednjoj i Jugoističnoj Europi to može biti i do
1000 dana. U jednom je slučaju trebalo proći deset
godina dok je registrirani lijek dospio na listu lijekova. A
Hrvatska je u tom okviru", kaže Christoph Zielinski, predsjednik
Radne grupe za onkologiju u Centralnoj Europi.
Nacionalni plan borbe protiv raka sada je na e-savjetovanju, no političko je pitanje koliko će on biti prepoznat kao prioritet u zemlji.
"Nacionalni plan borbe protiv raka pomaže zemlji i njenim
građanima da shvate kako je rak njihov veliki problem, a dobro
razvijen i dobro razrađen plan presudan je za
poduzimanje daljnjih mjera u borbi protiv bolesti", rekla je Mary
Bussell, voditeljica istraživanja o raku pluća u europskim
zemljama.
Usvoji li se Nacionalni plan, neke buduće generacije u Hrvatskoj trebale bi manje obolijevati, jer će više znati o prevenciji i potrebi ranog otkrivanja bolesti.
"Znači imamo probir građana koji su u rizičnim skupinama dolaze na rani pregled i onda se tumor uhvati u ranoj fazi. I u konačnici kad je uhvaćen onda se on liječi u Centrima s visokim volumenom i visokom stopom uspješnosti", dodaje Varga.
To bi nas po pitanju smrtnosti od raka, približilo ostatku Europe, primjerice Danskoj, koja je po broju oboljelih u rangu s Hrvatskom - ali ima upola manje umrlih od te zloćudne bolesti.