Prema indeksu međunarodne usporedbe efektivnosti javnih uprava (InCiSE) koji je pokrenula Blavatnik School of Government sa Sveučilišta Oxford, javna uprava u Hrvatskoj zauzela je 35. mjesto od 38 promatranih zemalja, objavio je ovih dana na Facebooku jedan od najvećih stručnjaka u Hrvatskoj za javnu upravu Ivan Koprić, predstojnik Katedre za upravnu znanost na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
- 'Vlada će diskriminirati ljude koji žive u malim mjestima i ojačati župane kao prave feudalne gazde županija'
Koprić je poznat i kao oštar kritičar dosadašnjih vlasti koje
uporno izbjegavaju zaista reformirati neučinkovitu javnu upravu u
Hrvatskoj pa je tema njegove britke kritike nerijetko i aktualni
ministar uprave Lovro Kuščević. S obzirom na to
da se potonji kao mantre drži i digitalizacije, na pomak na bolje
na tom polju ne upućuje ni to da smo prema indeksu po kvaliteti
podataka koji se uzimaju u obzir na zadnjem mjestu.
Indeks nastoji osigurati zbirni indeks uspješnosti javnih uprava
pogodan za jednostavnu usporedbu ocjenjujući efikasnost centralne
uprave. Međutim, ne i lokalne uprave i samouprave te kvalitetu
usluga javnih službi poput zdravstva ili školstva jer su autori,
upozorava forum.tm,
priznali činjenicu da se one među zemljama razlikuju po veličini
i obliku, kao i da među njima postoje različiti sustavi
organiziranja.
Ivan Koprić
Ivan Koprić (Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL)
Indeks se sastoji od 12 indikatora – od kapaciteta ili otvorenosti javne uprave do javne nabave ili poreznog administriranja. Hrvatska je po prvi put uključena u indeks te se našla na dnu ljestvice, a iza nje su ostali samo Rumunjska, Grčka i Mađarska.
''Je li to za plač ili smijeh? Ni jedno ni drugo, nego pogled u zrcalo koji otkriva nelijepo lice naše javne uprave'', komentirao je Koprić dodavši ironično: ''Ma daj, koga to briga u političkom vašaru koji se upravo odvija i još će se sve do lokalnih izbora u svibnju 2021. odvijati pred našim očima".
Prva mjesta po kvaliteti javne uprave zauzimaju zemlje Commonwealtha te nordijske zemlje, a na prvom mjestu je Velika Britanija koju slijede Novi Zeland, Kanada, Finska, Australija, Danska i Norveška.
Od 12 indikatora koji čine indeks, Hrvatska najbolje stoji u poreznom administriranju, a najgora je u odnosu na gotovo sve ostale zemlje po pitanju otvorenosti, digitalizacije i kreiranju javnih politika pa i ne čudi da tavori na dnu, a teško i da će se od njega s obzirom na dosad viđeno, barem ne tako skoro, odlijepiti.
