Kao posljedica krize uzrokovane pandemijom, odnosno otežanog međunarodnog protoka roba te smanjene inozemne i domaće potražnje, u prvih šest mjeseci u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s inozemstvom Hrvatska bilježi bolje rezultate u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

"Na smanjenje potražnje najviše je utjecao manji obujam turističke potrošnje u promatranom razdoblju, zbog značajno manjeg broja stranih turista u predsezoni. Budući da smo u srpnju i kolovozu imali povećan turistički promet i da smo sa 6,8 milijuna dolazaka i 47,5 milijuna noćenja dosegli 41 posto, odnosno razinu od 53 posto u odnosu na isto razdoblje 2019., očekujemo do kraja ove godine snažniji utjecaj povećane potražnje i na vanjskotrgovinsku razmjenu", istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.  

U prvih šest mjeseci vanjskotrgovinski deficit poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda smanjen je za 20 posto, odnosno za 128 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje u prethodnoj godini. Ovo je rezultat pada uvoza od 6 posto, koji se zaustavio na razini od 1,564 milijarde eura. Izvoz bilježi rast od 2,9  posto i iznosi 1,039 milijarde eura. Pokrivenost uvoza izvozom porasla je sa 61 na 66 posto.

Uvozimo najviše meso (10,9 posto ukupnog uvoza), proizvode na bazi žitarica i škroba (8,3 posto), mlijeko, jaja i med (7,9 posto), pića (7,4 posto) te različite proizvode visokog stupnja prerade (7 posto).

U izvozu su najzastupljenije žitarice (11,5 posto), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (10,8 posto), ribe (9,4 posto), proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,6 posto) te duhan i prerađevine (7,6 posto). Hrvatska i dalje ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica, riba, uljarica, mesnih i ribljih prerađevina te duhanu i cigaretama.

"Struktura vanjskotrgovinske razmjene jasno govori o tome u kojim proizvodnjama nismo samodostatni i gdje postoji problem s niskom konkurentnosti. Hrvatska treba jačati prerađivačke kapacitete jer nije dobro da izvozimo sirovine kao što su žitarice i uljarice, a da s druge strane uvozimo značajne količine mesa, mlijeka, pekarskih proizvoda i ulja. S druge strane, visok deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni voća i povrća govori o potrebi povećanja proizvodnje, udruživanja proizvođača i koncentraciji ponude te njezinoj prilagodbi zahtjevima potrošača", istaknuo je Kovačević.